Svjetski je dan zdravlja; ove godine posvećen medicinskim sestrama i primaljama

7. travnja 2020. Autor: prigorski.hr Hrvatska Svjetski je dan zdravlja; ove godine posvećen medicinskim sestrama i primaljama

foto: Fah


Svjetski je dan zdravlja, 7. travnja, koji je ove godine posvećen vitalnoj ulozi medicinskih sestara i primalja, koje čine više od polovice zaposlenih u zdravstvenom sustavu.

Inače, više je od 20 tisuća ljudi u samoizolaciji, a među njima je i 1446 zdravstvenih djelatnika.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je u utorak da u svijetu, koji je trenutno zahvaćen pandemijom novog koronavirusa, nedostaje gotovo šest milijuna medicinskih sestara.

“Medicinske sestru su kičma svakog zdravstvenog sustava”, kazao je predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, podsjetivši da su i sada na prvoj crti bojišnice u borbi protiv covida-19.

Po izvješću WHO-a, medicenskih sestara u svijetu je nešto ispod 28 milijuna, a u pet godina je njihov broj do 2018. narastao za 4,7 milijuna.

“Ali, to je još uvijek 5,9 milijuna manje od potrebnog broja”, stoji u izvješću.

Trenutno medicinske sestre zajedničkim snagama sa svim zdravstvenim radnicima ulažu velik trud u zaustavljanju širenja zaraze bolesti COVID-19, pružajući kvalitetnu skrb oboljelima, redovito komunicirajući s obiteljima i zajednicama kako bi odgovorili na sva pitanja i umirili ljude te prikupljajući podatke za znanstvena istraživanja koja će doprinijeti obogaćivanju znanja, prevenciji i liječenju oboljelih kao i ukupnom odgovoru na ovaj novi virus.

Podržimo i mi medicinske sestre i primalje, kao i sve ostale zdravstvene radnike. Sačuvajmo svoje i zdravlje svih oko nas, poručili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

Deset savjeta za očuvanje zdravlja:

Jedite raznovrsnu hranu

Pravilnom prehranom ćete se osjećati i izgledati bolje, osigurati organizmu vrijedne hranjive tvari svakodnevno potrebne za rast, razvoj i očuvanje zdravlja, a to je i najbolja prevencija kroničnih bolesti, poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2 i nekih sijela malignih bolesti.

Neka Vam prehrana bude raznolika.
Ne pretjerujte u količini hrane.
Odaberite prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih žitarica.
Zamijenite bijeli kruh integralnim.
Jedite pet ili više porcija voća i povrća dnevno (porcija je onoliko voća ili povrća koliko stane u Vašu šaku).
Konzumacija krumpira ne predstavlja porciju povrća.
Dajte prednost ribi i nemasnom mesu.
Uvrstite u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja – maslinovo i bučino ulje.

Ograničite unos slatkiša, zamijenite ih orašastim plodovima i sušenim voćem (dnevna količina orašastih plodova i sušenog voća je količina koja stane u Vašu šaku).
Ograničite unos masti, zaslađivača i soli.
Uskladite svoje prehrambene navike s tjelesnom aktivnošću.

 

Neka osnova vaše prehrane budu namirnice bogate ugljikohidratima

Ugljikohidrati (šećeri) su važan izvor energije i polovica dnevnog unosa energije treba biti porijeklom iz ugljikohidrata. Izvori ugljikohidrata su žitne pahuljice, kruh, tjestenina, riža, voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi te slastice i gazirana piće. Prema kemijskoj građi ugljikohidrate dijelimo na jednostavne i složene. Jednostavni ugljikohidrati poput glukoze i fruktoze su zastupljeni u voću, povrću i medu, a laktoza u mlijeku. Složeni ugljikohidrati, poput škroba, najzastupljeniji su u žitnim pahuljicama, riži, krumpiru, brašnu i proizvodima od brašna.

Jedite pet i više porcija voća i povrća dnevno

Voće i povrće vrijedan su izvor vitamina, minerala i fitospojeva koji pomažu održavanju zdravlja i imunološkog sustava. Sadrže i vlakna koja pomažu probavi. Preporučuje se dnevno uzimati najmanje pet porcija voća i/ili povrća (jedna porcija zapravo znači pola čaše soka pripremljenog od cijeđenog voća/povrća ili jedan komad svježeg voća ili jednu zdjelicu salate).

Doručkujte svaki dan

Doručak osigurava energiju potrebnu za početak dana, poboljšava pamćenje, razumijevanje i pridonosi boljem raspoloženju. Tijekom noći se naše rezerve u obliku glikogena razgrađuju da bi se osigurala glukoza potrebna našem organizmu.

Zato i jest važan doručak, koji omogućava da se tijekom noći ispražnjene rezerve glikogena popune i osigurava energiju za jutarnje aktivnosti. Također, naš se metabolizam za vrijeme spavanja i mirovanja usporava pa doručak pridonosi njegovom ubrzanju i boljem funkcioniranju. Neka su istraživanja pokazala da “preskakanje” doručka pridonosi češćoj konzumaciji namirnica koje sadrže više masnoća.

Redovno jedite glavne obroke

Cjelokupni dnevni unos hrane podijelite u pet manjih obroka (doručak, užina, ručak, užina, večera). Doručak je najvažniji dnevni obrok. Međuobroci neka budu pažljivo odabrani – dajte prednost svježem i sušenom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima. Ručajte redovito, lagane i jednostavne obroke. Večerajte skromno, dva do tri sata prije noćnog odmora.

Jedite umjereno

Nije potrebno odricati se određene hrane, samo treba ograničiti unos, količinu i učestalost.

Pijte osam čaša vode dnevno

Voda je medij u kojem se odvija život. Ona je izvor tijelu važnih minerala i elektrolita. Nema energetsku vrijednost, oslobađa organizam od štetnih tvari, regulira tjelesnu temperaturu, olakšava probavu, a kožu održava zdravom i lijepom.

Vodu treba piti tijekom cijeloga dana, a da bismo to ostvarili treba nam biti dostupna. Potrebe za vodom su povećane u toplijim mjesecima i pri tjelesnoj aktivnosti. Trudnice, dojilje, djeca i osobe starije dobi moraju posebno paziti na dostatan unos vode.

Održavajte poželjnu tjelesnu masu

Indeks tjelesne mase (ITM) je omjer mase i kvadrata visine, a pomaže nam u orijentaciji o tjelesnoj masi.

Postanite tjelesno aktivni – hodajte, koristite stepenice, vozite bicikl – najmanje 30 do 60 minuta dnevno

Suvremeni javnozdravstveni pristup promicanju tjelesno aktivnog načina življenja uključuje promicanje svakodnevne umjerene tjelesne aktivnosti u trajanju od najmanje 60 minuta za mlađe od 18 godina i 30 minuta za odrasle (npr. 30 min hodanja/brzog hodanja/vrtlarenja ili tri puta dnevno po deset minuta).

Umjerenom svakodnevnom aktivnošću se postiže poboljšanje zdravlja, prevencija niza kroničnih bolesti i povećanje kvalitete života. Dodatni zdravstveni učinci se postižu većom količinom redovite tjelesne aktivnosti osoba kojima to zdravstveno stanje dopušta, uključivanjem u organizirane oblike tjelesnog vježbanja.

Započnite odmah s promjenama i svaki dan napravite neku pozitivnu promjenu svojih životnih navika
Učinite prvi korak, to ovisi samo o Vama. Vi to možete!!!

Uz tjelesno zdravlje, jednako je važno očuvati i mentalno zdravlje. Postoje brojne aktivnosti koje nam u tome mogu pomoći. Neke od njih su učenje novih stvari, povezivanje s drugima, odvajanje trenutka za opuštanje i posvećivanje sebi i sl.

Facebook Comments