Svečano otvorena Dječja kuća u Rijeci

26. ožujka 2021. Autor: prigorski.hr Hrvatska Svečano otvorena Dječja kuća u Rijeci

Nel Pavletić/PIXSELL


Dječja kuća, jedinstveni objekt u Hrvatskoj, namijenjen djeci i njihovu stvaralaštvu, otvoren je u petak u bivšem industrijskom kompleksu Benčić u Rijeci.

Gradonačelnik Vojko Obersnel na otvorenju je istaknuo kako je Dječja kuća najvrjednije nasljeđe projekta Europske prijestolnice kulture u Rijeci. Ona je važna za nove naraštaje Riječana, u kojoj će djeca moći pronaći ono što ih zanima, poput filma, glazbe, 3D printanja, knjiga i ostalog, ocijenio je riječki gradonačelnik.

Naglasio je da je u cjelokupno uređenje kompleksa Benčić uloženo 250 milijuna kuna, od čega su pola novci iz europskih fondova, a to ga čini najvećom investicijom u kulturi od hrvatske samostalnosti.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da može izraziti zadovoljstvo, divljenje, ali pomalo i zavist, jer, kako je istaknuo, u Zagrebu takvih projekata nema.

“Ovo je kultura srca koja nas čini građanima”, istaknuo je predsjednik Republike.

Na svečanom otvaranju bila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je rekla da je važno ulaganje u dječju kreativnost i jačanje kompetencija djece i mladih kako bi ona kasnije postala aktivni stvaratelji u kulturi ili upućeni korisnici.

“Drago mi je da se u okviru EPK osmislio i inkubirao ovaj prostor, koji obuhvaća sve vrste umjetnosti i kulture. To je putokaz i drugim sredinama da se okrenu djeci i mladima, istaknula je.

Ministrica je ovom prigodom podsjetila da je Ministarstvo pokrenulo program Ruksak pun kulture, namijenjen područjima koja nemaju mogućnosti pružanja kulturnih sadržaja kao Rijeka ili drugi veći gradovi. Tako je prije dva tjedna u Sisačko-moslavačkoj županiji pokrenut program koji omogućuje djeci osnovnih škola da bar jedan dan sudjeluju u kulturnom stvaralaštvu, rekla je Obuljen Koržinek.

Direktorica tvrtke Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota je podsjetila da je programski pravac EPK nazvan po tom objektu, Dječja kuća, poslužio kao platforma za vježbanje suradnje različitih ustanova i umjetničkih grana te senzibiliziranje djece na nove prostore. Primjer je dječji festival Tobogan, koji se održava četiri godine za redom, i izložba 51000 Balthazargrad u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, koju je pogledalo više od 12 tisuća posjetitelja.

U izgradnju Dječje kuće je uloženo 45,4 milijuna kuna, od čega je 29,2 milijuna nepovratno financirano europskim novcem. Dodatno je u opremanje uloženo 9,2 milijuna kuna, što je u cijelosti osigurano u gradskom proračunu.

Dječja kuća je uređena u Ciglenoj kući, u sklopu projekta revitalizacije toga bivšeg tvorničkog kompleksa zajedno s preuređenjem T-objekta u novu zgradu riječke Gradske knjižnice. Uređenje tih dvaju objekata stoji 162,1 milijun kuna, od čega je iz europskih fondova 68,2 milijuna kuna. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sudjeluje s 10 milijuna kuna, a ostalo pokriva Grad Rijeka.

Ciglena kuća je dio bivšeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić, a izgrađena je krajem 19. stoljeća kao prostor za sušenje duhana tadašnje tvornice duhana. Posebnost njezine prenamjene u Dječju kuću je što je sačuvan vanjski plašt od crvene cigle, a unutar njega je izgrađena nova betonska nosiva konstrukcija.

Autor projekta je riječki arhitekt Saša Randić a izvođač radova bila je tvrtka ING-GRAD iz Zagreba. Dječja kuća je u najvećem dijelu opremljena hrvatskim dizajnerskim proizvodima i namještajem mlade hrvatske tvrtke “Prostoria”.

U prizemlju je prostrani slobodni dnevni boravak u kojem djeca mogu boraviti s roditeljima i zabaviti se bez najavljenog dolaska ili upisa u neku od radionica. Na prvom i drugom katu je višenamjenska dvorana sa 75 sjedećih mjesta, velikim projekcijskim platnom i pozornicom. Tu će se prikazivati dječji filmovi, izvoditi predstave i glazbeni programi, priređivati književne večeri, a djeca će moći prikazivati i gledati filmove koje su sama izradila u obližnjemu kinostudiju. Uz dvoranu su i druge radionice sa suvremenom opremom za audio i videostvaralaštvo te prostorije bez određene namjene u kojima će djeca moći kombinirati kreativne sadržaje.

Na trećem katu je novi prostor Dječjeg odjela Gradske knjižnice “Stribor” s 32 tisuće knjiga, a na krovu još jedan višenamjenski zatvoreni prostor te terasa na kojoj će se, među ostalim, moći održavati radionice i izvoditi predstave.

(Hina)