‘Spolna (ne)ravnopravnost u izborima zastupnika u Hrvatski sabor’, bila je tema konferencije za medije koju je održala u četvrtak Stranka rada i solidarnosti.

Govorili su nositelj liste u 2. izbornoj jedinici Milan Bandić, potpredsjednica stranke i kandidatkinja na listi u 1. izbornoj jedinici Jelena Pavičić Vukičević te drugi kandidati.

Naime, upozorili su kako Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor obvezuje predlagatelje lista da prilikom utvrđivanja i predlaganja lista poštuju načelo ravnopravnosti spolova te vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama na način da je na svakoj predloženoj listi najmanje 40% pripadnika svakog spola.

Međutim, unatoč činjenici što je Zakon o ravnopravnosti spolova donesen još 2008. godine te se povećanje zastupljenosti žena na izbornim listama trebalo postići najkasnije do provedbe trećih redovitih izbora od dana njegova stupanja na snagu, danas, 12 godina nakon donošenja spomenutog zakona, političke stranke, grupacije i drugi dionici i dalje krše gore navedene odredbe spomenutih zakona.

– To je katastrofa i zato je moja poruka biračima da u nedjelju uzmu stvari u svoje ruke i da prestanu biti moneta za potkusurivanje i glasačka mašina za one koji ih ne poštuju, jer to je u biti nepoštivanje čovjeka. Što su žene u Hrvatskoj, građanke ili građani drugog reda? – upitao je Bandić i dodao kako je donijeti zakon a ne poštovati ga katastrofalno, a poruka građanima je, kako je rekao, “Titina – ne morate se držati zakona”.

Ustvrdio je kako su u Gradu Zagrebu bili preteča rodne ravnopravnosti i prije 2008. i da im nije bilo potrebno donošenje zakona te da su u Stranci rada i solidarnosti i on osobno rodnu ravnopravnost poštovali i prije.

Polovica zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini je ženskoga spola što se tiče kluba Stranke rada i solidarnosti od 16 zastupnika. Što se tiče izbornih lista, u svih šest imamo zastupljenost žena od 40 do 50 posto, istaknuo je Bandić i dodao kako – kad je riječ o izvršnoj vlasti – od 450 ljudi koji odlučuju i imaju pravo potpisa, od 24.500 zaposlenih u Zagrebu, 300 je žena i 150 muškaraca.

Predsjednica seniora 365 Zdenka Ninić upozorila je kako žene imaju 24,9 posto niže mirovine i oko 12 posto niže plaće, a nositeljica liste u 7. izbornoj jedinici Gordana Rusak rekla je kako je u Stranci rada i solidarnosti, iako nije njezina članica, nitko nikad nije pitao za stranačku iskaznicu niti je bila bitna njezina rodna pripadnost.

– Primjera radi, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), dosad vladajuća stranka, koja je i sama poduprla donošenje oba gore navedena zakona, na listama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor od 154 moguća kandidata/kinja predlaže samo 39 žena, odnosno tek 25,32% – kazali su.

Upozorili su kako pritom HDZ u nijednoj od 11 izbornih jedinica za predstojeće izbore nije ispunio kvotu od minimalno 40% žena na listi, pri čemu se u dvije izborne jedinice, četvrtoj i desetoj, na listama HDZ-a nalaze tek dvije žene od mogućih 14. Nadalje, žene su HDZ-ovim listama dominantno pri dnu lista, pri čemu na čak tri liste, u drugoj, trećoj i desetoj izbornoj jedinici, prvih 7 mjesta zauzimaju muškarci.

– Ističemo također kako su nositelji HDZ-ovih izbornih lista u svih 10 izbornih jedinica u Republici Hrvatskoj muškarci. Pritom predsjednik HDZ-a, g. Plenković, kao opravdanje za osjetnu spolnu neravnopravnost i podzastupljenost žena na HDZ-ovim izbornim listama navodi kako su u HDZ-u odlučili sastaviti pobjedničke, a ne spolno ravnopravne liste – zaključili su.

Nadalje, istaknuli su i slučaj Restart koalicije koja u dvije izborne jedinice, sedmoj i osmoj, na listama predlaže manje od 40% žena, pri čemu se u 8. izbornoj jedinici od 14 mogućih na izbornoj listi nalaze tek 4 žene, odnosno 28,57%. Slično tome, Domovinski pokret, stranka Miroslava Škore, u 2. izbornoj jedinici na predloženim kandidacijskim listama ima tek 3 žene, odnosno 21,43%.

Smatraju kako je gore navedeno primjer nejednakosti i sustavne neravnopravnosti spolova koju političke stranke i drugi dionici perpetuiraju u tijelima javnog i političkog odlučivanja.

Za predlagatelje kandidacijskih lista koji prilikom predlaganja lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova i ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama predviđena novčana kazna u iznosu od 50.000,00 kn.

Slijedom navedenog, ukupna kazna koju bi HDZ trebao platiti iznosi čak 550.000,00 kn, a Restart koalicija 100.000,00 kn.

Naglašavaju kako je posebno pritom zabrinjavajuće što se financijska sredstva za podmirivanje novčanih kazni za nepoštivanje ravnopravnosti spolova na izbornim listama istovremeno pribavljaju donacijama tvrtki i pravnih osoba koje su zbog očuvanja radnih mjesta, pada prometa i osiguravanja vlastitog opstanka od države zatražile i dobile znatnu financijsku pomoć tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Na navedeni način stranke zapravo samima sebi, posrednim putem, iz državnog proračuna isplaćuju financijska sredstva kojima onda podmiruju dospjele novčane kazne za nepoštivanje ravnopravnosti spolova u izradi kandidacijskih lista.

– Stranka rada i solidarnosti, s druge strane, kontinuirano promiče i živi ravnopravnost spolova, dokaz čemu je ne samo činjenica da je u svim izbornim jedinicama u kojima izlazi na predstojeće izbore zadovoljila propisane kvote kojima se promiče ravnopravnost spolova, već i činjenica da su u Gradskoj skupštini Grada Zagreba od 16 članova i članica kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti polovica njih žene – naglasili su.

Osobne i profesionalne kvalitete te kompetentnost za uspješno obavljanje poslova u javnom i privatnom sektoru nisu spolno određene te ne postoje opravdani razlozi zbog kojih su žene još uvijek značajno podzastupljen spol na svim razinama političke i društvene participacije.

– Ovim putem pozivamo sve političke stranke i grupacije u tijelima javnog i političkog odlučivanja da počnu poštovati odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova te tako daju svoj doprinos stvaranju Hrvatske kakvu svojim svakodnevnim radom stvara Stranka rada i solidarnosti – Hrvatsku koja živi jednakost svih građana, neovisno o njihovom spolu, rasi, religiji i socio-ekonomskom statusu, Hrvatsku koja je tolerantna, solidarna, socijalno osjetljiva i sigurna, multikulturalna, multikonfesionalna i multietična – poručili su za kraj.

(Hina, prigorski.hr)