Saborski Odbor za ravnopravnost spolova prihvatio je u četvrtak zaključke kojima žurno traži donošenje nacionalnog plana za ravnopravnost spolova i da mu se dostavi njegov nacrt prije provedbe javne rasprave, te da se nakon nje o njemu raspravi i u Hrvatskome saboru.
Ravnateljica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin izvijestila je kako je nacrt već izrađen i poslan na razmatranje i očitovanje članovima radne skupne, koju čine predstavnici državne uprave i akademske zajednice, te da ga se planira donijeti u drugom kvartalu ove godine.
U donošenje nacionalnog plana uključena je i Europska komisija, koja traži odgovore na određena pitanja, i uvjet je za povlačenje novca iz europskih fondova, dodala je Štimac Radin i objasnila da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije koordinira donošenje svih nacionalnih planova.
Napomenula je kako postoje dva akcijska plana, prvi za razdoblje od 2021. do 2024. i drugi od 2024. do 2027., a služe za donošenje mjera i aktivnosti.
Ravnateljica Vladina ureda za ravnopravnost spolova upozorila je kako u odnosu prema prijašnjim godinama ima dosta novih elemenata, kao što su nasilje na internetu, spolno uznemiravanje i seksizam.
Rada Borić (Nova ljevica) sramotnim je ocijenila što već šestu godinu nema nacionalnog plana kao temeljnog dokumenta, na što je Štimac Radin odgovorila kako se nakon svakih izbora mijenjao sastav radne skupine, što je bitno usporavalo rad.
Vanjska članica tog odbora Verica Rupčić podsjetila je kako je donošenje tog dokumenta zakonska obaveza te da se problematika nije mijenjala iako su se mijenjale okolnosti. Dodala je kako govori u ime 20 županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova.
U tom smislu član tog odbora Zlatko Hasanbegović (Blok za Hrvatsku)predložio je da Ured za ravnopravnost spolova najmanje jedanput na godinu sazove koordinaciju za ravnopravnost spolova.
Vesna Nađ (SDP) misli da Vlada ima problem s izradom nacionalnog plana jer je to pitanje “na repu prioriteta resornih tijela”.
Selak Raspudić traži očitovanje o epilogu zabilježenih slučajeva u institucijama
Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić (Klub zastupnika Mosta) predložila je da se zatraži očitovanje institucija u kojima su zabilježeni slučajevi spolnog uznemiravanja, primjerice Filozofskog fakulteta, Akademije dramskih umjetnosti i Veterinarskog fakulteta, ima li epiloga, jesu li podignute prijave i jesu li optuženi sankcionirani i udaljeni s nastave.
Predložila je da se i druge institucije pita jesu li zabilježile slučajeve spolnog uznemiravanja te imaju li povjerenika za prijavu takvih slučajeva.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kelešev upitao je što je s promicanjem prava LGBT osoba, pri čemu je upozorio kako istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj s tim u vezi situacija dosta loša te da je potrebno obuhvatiti i pitanje suzbijanja nasilja koje je, kako je rekao, doživjelo ekspanziju.
Također je upozorio da su u pandemiji na tržištu rada najviše stradale žene.
Pravni savjetnik Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović rekao je da na temelju prijava pokreću postupak protiv institucija koje nisu ništa poduzele protiv institucija koje nisu pružile zaštitu žrtvama spolnog uznemiravanja. Dodao je kako pojedine institucije uskraćuju informacije o tome.
Mirela Ahmetović (SDP) smatra da bi o tome trebalo izvijestiti povjerenika za informiranje.
(Hina)