U Saboru je u četvrtak raspravljen Konačni prijedlog izmjena Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja kojima se Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) daju veće ovlasti i omogućuje pozivanje na obvezni razgovor osoba koje bi mogle imati informacije od značaja za primjenu Zakona.

Izmjenama Zakona o AZTN-u, Agencija će biti ovlaštena prije pokretanja postupka po službenoj dužnosti pisanim zahtjevom pozvati na obvezni razgovor radi saslušanja bilo kojeg radnika poduzetnika ili udruženja poduzetnika, bilo kojeg radnika drugih pravnih osoba i bilo koju fizičku osobu, ako bi mogli imati informacije od značaja za primjenu Zakona.

AZTN se zakonskim prijedlogom statusno određuje kao opće, nacionalno regulatorno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima. Na taj način uskladit će se pravni status AZTN-a sa sadržajem poslova koje obavlja, također će se upisati u sudski registar kao javna ustanova.

Zakonskim izmjenama uređuje se pravna osnova za izračun plaće predsjednika i članove Vijeća, osnovica za obračun jednaka je onoj za obračun plaće državnih dužnosnika. Uređeno je i da u postupku predlaganja predsjednika Vijeća i članova Vijeća, Vlada objavljuje javni poziv. Uređuje se i da u postupku predlaganja predsjednika i članova Vijeća, Vlada RH objavljuje javni poziv kako bi njihov izbor bio transparentan.

U raspravi Vesna Vučemilović (klub Domovinski pokret) najavila je potporu zakonskom prijedlogu kojim se osnažuje djelovanje AZTN kako bi dobili alate i ovlasti za provedbu aktivnosti i usklađuju s direktivom EU, no, napominje da su se pojavili čudni, ponekad i doslovni prijevodi. Navela je primjer dogovora autoškola u Splitu i tvrtki za odvodnju fekalnih voda na šibenskom području oko cijene usluga, upitavši zašto se ne obuhvate i veliki igrači koji pružaju usluge za koje nema puno ponuditelja. Osvrnula se i na slučaj Janaf, odnosno sumnju u primanje mita radi dodjele poslova s tom tvrtkom i Hrvatskih šuma zbog čije će uskrate sirovine 280 radnika ostati bez posla. Pozdravila je uvođenje instituta pokajnika i nenajavljenih pretraga.

Marija Selak Raspudić (klub Mosta) rekla je kako Agencija ima primarnu ulogu u otkrivanju kartela u funkcioniranju tržišta s kojim smo suočeni kao korisnici usluga. Ustvrdila je da je prepisivanjem direktive došlo do konfuzije u zakonskom prijedlogu te najavila podnošenje amandmana kako bi se uskladile s hrvatskim terminima. Direktive ne treba prepisivati nego primjenjivati u duhu hrvatskih zakona, naglasila je. Dodala je kako je zakonski prijedlog potrebno doraditi i utvrditi odgovornost jedinica lokalne samouprave u odnosu na Agenciju kao regulatorno tijelo.

Željko Pavić (klub SDP-a) primijetio je kako su izmjene i dopune zakona brojne te da bi inače trebalo donijeti novi zakon. Pozdravlja davanje većih ovlasti AZTN kako bi mogla samostalnije djelovati, jer, kako je rekao, otkrivanje kartela vrlo teško i najčešće ovisi o pokajnicima.

Sandra Benčić (klub zeleno lijevog bloka) pozdravila je davanje većih ovlasti AZTN-u kako bi mogla samostalnije djelovati. Upozoriila je kako novčae kazne, primjerice, kladionicama nisu odvraćajuće, jer im se isplati plaćati ih kako bi mogli ‘kartelirati’. U vezi sposlovanjem telekoma, banaka i aktualnih veledrogerija rekla je da zapravo ne postoji konkurencija te da Hrvatska njima zapravo i nije tržište pa im se ne isplati igrati po pravilima.

Ana Mrak Taritaš (klub Centar – Glas) istaknula je kako je bazičan interes utvrditi je li se netko udružio u kartel. Pozdravila je uvođenje instituta pokajnika, jer, kaže, “kako inače doći do podataka, osim iznutra”.

Dalija Orešković (klub Centar – Glas) ustvrdila je da je HDZ u velikoj mjeri uništio poduzetništvo koje ne posluje s državnim tvrtkama. Tvrdi i kako je na djelu okorjeli sustav s prevelikim brojem jedinica lokalne samouprave i javnim tvrtkama kojima upravljaju nekompetentne uprave. Ocijenila je kako AZTN nedovoljno koristi mogućnost davanja mišljenja i preporuka.

To je demantirao Damir Habijan (klub HDZ-a) najavivši potporu zakonskom prijedlogu kojim se omogućuje ekonomičnost postupka pred AZTN-om uvođenjem instituta pokajnika i nagodbe. Dodao je kako se daje ovlast državnom odvjetniku da ne pokrene postupak ako ocijeni da suradnja direktora u otkrivanju kartela nadilazi stečenu korist.

(Hina)