Roksandić, optužen za uznemiravanja studentica, tvrdi da je izvrgnut medijskom linču

10. veljače 2021. Autor: prigorski.hr Hrvatska Roksandić, optužen za uznemiravanja studentica, tvrdi da je izvrgnut medijskom linču

Foto: Žarko Bašić/PIXSELL


Povjesničar Drago Roksandić, za koga su mediji objavili da je umiješan u niz seksualnih uznemiravanja studentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odbacio je u srijedu napade i ustvrdio da se radi o medijskom linču.

Cijeli moj život posvećen je borbi protiv nasilja u bilo kakvu obliku, u ratu i miru. Trudio sam se svojom nastavnom i javnom djelatnošću podržavati slobodoumne, kreativne i društveno odgovorne studentice i studente. Odiozno mi je i potpuno neprihvatljivo seksualno nasilje nad ženama i muškarcima bilo koje vrste, kao i nasilje prema djeci i starijim osobama, kaže Roksandić u priopćenju.

Roksandić kaže da je odmah nakon što je saznao za optužbe u pisanoj formi zatražio od Odsjeka za povijest da mu se omogući da na njih odgovori, ali da nije uspio.

Potom se, ističe, obratio dekanici Filozofskog fakulteta Vesni Vlahović Štetić, koja ga je primila te kao psihologinja izrazila razumijevanje za njegovu, kako je rekla, “uzrujanost”, ali je odbila zahtjeve da se Roksandiću omogući uvid u “deponiranu izjavu” i tonski zapis sjednice Vijeća Odsjeka za povijest, te da se na temelju njegove reakcije pokrene postupak na Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta.

“Njezin je argument bio da mi ne može dati na uvid ni jedno ni drugo jer mora štititi privatnost svojih zaposlenika. Pritom je ignorirala činjenicu koja joj je bila dobro poznata da sam u tom trenutku bio mentor za pet doktorskih i dvije magistarske disertacije”, ističe Roksandić.

Nakon toga se, dodaje, obratio rektoru Sveučilišta u Zagrebu Damiru Borasu, uz napomenu da nikada u vrijeme njegovih fakultetskih mandata Roksandić nije bio član Fakultetskog vijeća, a niti je inače bio član ijednoga sveučilišnog gremija.

“Rektor ni nakon nekoliko mjeseci nije uspio osigurati potrebne preduvjete za provođenje procedure zbog otpora dekanice Filozofskog fakulteta. Na temelju mojih očitovanja i svojih provjera, cijeneći moj profesionalni opus, odlučio je predložiti me za profesora emeritusa. Svi nazočni članovi Senata – uključujući i članove s Filozofskog fakulteta – pritom su glasovali za rektorov prijedlog. Od tada do ovoga medijskog linča Filozofski fakultet ništa nije poduzimao”, kaže Roksandić.

Ova kampanja je započela istoga onog dana kada je Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Sveučilišta odbio prihvatiti dvoje ponuđenih kandidata za dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. “Objeda zbog spolnog uznemiravanja pojavila se prvi put u poluanonimiziranoj formi na sjednici Vijeća Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  7. prosinca 2018. godine, kada se raspravljalo o prijedlogu Katedre za povijest Srednje i Jugoistočne Europe da me se predloži za profesora emeritusa. Bilo je to nakon što mi je 30. rujna 2018. godine, u sedamdesetoj godini života te nakon skoro trideset godina rada na Odsjeku za povijest i četrdeset godina suradnje u Zavodu za hrvatsku povijest, prestao radni odnos”, kaže.

Prijedlog Katedre za izbor u status profesora emeritusa izazvao je bijes Nevena Budaka i bio povod sigurno najsramnijoj sjednici Vijeća Odsjeka za povijest u njegovoj stogodišnjoj povijesti, ističe Roksandić.

Iste te godine 2019., Odsjek za povijest i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su reprezentativni “Zbornik Drage Roksandića”, koji je, kako kaže, doživio kao najveće priznaje. I među autorima priloga i među čestitarima – među kojima je dio svjetski uglednih povjesničara – cijeli niz ih je s Odsjeka za povijest, dodaje.

Roksandić ističe da je desetak godina, 1980-ih, bio asistent profesora Vasilija Krestića na Filozofskom fakultetu u Beogradu, jednoga od glavnih autora “Memoranduma” SANU.

“Imao sam hrabrosti ući s njime u otvoreni, javni sukob koji je velikom žestinom trajao punih pet godina, sve do mog isključenja s Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu 1989. godine. Ni najveći moji protivnici u Beogradu tada nisu lansirali bilo kakvu optužbu sa seksualnim atribucijama. Kao desetogodišnji suradnik Zavoda za hrvatsku povijest javio sam se iste te godine, s doktoratom znanosti stečenim u Zagrebu, na natječaj za docentsko radno mjesto na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kolega Neven Budak učinio je sve što je mogao da spriječi taj izbor”, kaže Roksandić.

“Budući da smo nas dvojica mentalno i znanstveno dva svijeta, nesuglasice su bili neizbježne i kasnije. Uvijek sam se trudio da budu ad rem, a ne ad hominem. U njega je bilo obrnuto pa je i povod koji mu se pružio prijedlogom da budem izabran za profesora emeritusa iskoristio na najprljaviji način. Učinio je to s jedinim ciljem da što više obesmisli sve što sam radio i radim u hrvatskoj historiografiji, da me ljudski ocrni. Ja nemam što kriti, ali imam što braniti”, zaključuje Roksandić u priopćenju.

Portal telegram objavio je u petak 29. siječnja tekst u kojem se tvrdi da je rektor Boras znao za optužbe protiv jednog profesora i svejedno inzistirao da ga se nagradi. Telegram je najprije objavio svjedočanstvo jedne bivše studentice koja je optužila tada neimenovanog profesora za seksualno uznemiravanje, a nekoliko dana potom svjedočanstva još tri ženske osobe.

Rektor Damir Boras je 1. veljače u priopćenju odbacio optužbe i tvrdnje navedene u Telegramu, rekavši da nakon očitovanja koje je zatražio od spomenutog profesora, utvrđenih činjenica te uvida u predočenu dokumentaciju, nije našao uporišta ni opravdanja za pokretanje postupka. Naglasio je da se Sveučilište u Zagrebu jasno odredilo kao mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik zlostavljanja.

Telegram je jučer, u utorak objavio da je osoba koju su studentice optužile za seksualno zlostavljanje Drago Roksandić, te da su mu ponudili prostor da iznese svoju stranu, ali da četiri dana nije odgovarao na upite.

(Hina)

Facebook Comments