Prvi sustav navodnjavanja u Koprivničko-križevačkoj županiji planira se na više od 400 hektara Velikog Pažuta, a zbog promjena toka Drave koristit će bunare.

Za razliku od većine sustava u susjednoj Virovitičko-podravskoj županiji, koja je vodeća u Hrvatskoj po površinama obuhvaćenima javnim navodnjavanjem i vodu uglavnom uzima iz Drave, na Velikom Pažutu odabrano je rješenje s bunarima.

Razlog je ponašanje rijeke koja na tom području relativno brzo može znatno promijeniti korito.

Rijeka mijenja tok, bunari sigurnije rješenje

Načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić rekao je za Hinu da je prvotno bilo predviđeno crpljenje vode iz Drave, ali na mjestu planiranog zahvata rijeka je u samo dvije godine promijenila tok te se pojavio sprud.

“Budući da se to može događati i u budućnosti, odlučeno je da su bunari možda ne najpovoljnija, ali sigurno najsigurnija i najtrajnija mogućnost za crpljenje vode”, rekao je Sabolić.

Dodatni razlog za takvo rješenje su sve izraženije oscilacije vodostaja Drave.

Sabolić je odrastao uz rijeku, a ovogodišnji vodostaj opisuje kao najniži koji pamti.

Više od 400 hektara

Planirani sustav trebao bi obuhvatiti nešto više od 400 hektara poljoprivrednog zemljišta na području Velikog Pažuta, a Sabolić očekuje da bi se poslije mogao proširiti i prema susjednim međimurskim općinama Kotoribi i Donjoj Dubravi, koje raspolažu velikim poljoprivrednim površinama i s Velikim Pažutom čine praktički jedinstveno poljoprivredno područje.

Trenutno se izrađuje idejno rješenje, očekuje se lokacijska dozvola, a građevinska bi, prema njegovim procjenama, mogla biti ishođena na proljeće. Nakon toga potrebno je osigurati financiranje i krenuti u gradnju.

Vrijednost investicije zasad nije određena jer konačan obuhvat ovisi o interesu susjednih općina. Sabolić očekuje da bi se projekt mogao financirati europskim novcem.

Veći dio zemljišta koje bi sustav pokrivao čine velike parcele državnog poljoprivrednog zemljišta koje koriste privatni poljoprivrednici s uređenim imovinsko-pravnim odnosima.

Virovitičko-podravska cilja na 10.000 hektara pod navodnjavanjem

Koliko navodnjavanje može postati važno u uvjetima sve češćih suša, pokazuje iskustvo Virovitičko-podravske županije, koja je ove godine zbog niskog vodostaja imala problema sa zahvatom vode iz rijeke.

Iskustvo Virovitičko-podravske županije istodobno potvrđuje i razlog zbog kojeg se u Legradu odlučilo za bunare. Od četiri postojeća sustava u toj županiji tri koriste vodu iz Drave, dok se jedan opskrbljuje iz bunara.

No, nakon završetka novih projekata ta bi županija trebala imati oko 3500 hektara pod sustavima navodnjavanja.

“Svjedoci smo sve češćih suša i klimatskih ekstrema, a upravo će ovakvi projekti pomoći našim poljoprivrednicima da budu konkurentniji, ostvaruju stabilnije prinose i sigurnije proizvode hranu”, rekao je Andrović.

Prema podacima koje je iznio, Virovitičko-podravska županija dosad je u sustave navodnjavanja uložila više od 23 milijuna eura, a za dva nova sustava, Lukač i Đolta II., osigurano je još više od 15 milijuna eura. Dugoročan cilj županije je u sljedećih sedam do deset godina povećati navodnjavane površine na 10.000 hektara.

Postojeće sustave koristi više od 150 korisnika, a iskorištenost im je veća od 60 posto. Prema Androvićevim riječima, uz nove projekte ta će županija potvrditi vodeću poziciju u Hrvatskoj.