Prijatelji životinja poručuju: Moguće je imati Uskrs bez jaja i mesa, kupovanja kunića i pilića, drvenih umjesto kokošjih jaja

8. travnja 2020. Autor: prigorski.hr Hrvatska Prijatelji životinja poručuju: Moguće je imati Uskrs bez jaja i mesa, kupovanja kunića i pilića, drvenih umjesto kokošjih jaja


U vrijeme sve veće osviještenosti o štetnim posljedicama konzumiranja životinjskih proizvoda na ljudsko zdravlje, ubrzano raste potražnja za biljnim zamjenama. Kremasto čokoladno jaje tvrtke Mummy Meagz u Velikoj Britaniji proda se svakih 30 sekunda! Također, ovoga mjeseca Just Egg postao je prvi veganski proizvod koji je osvojio nagradu NEXTY u kategoriji „Najbolji novi smrznuti proizvod”. Osim što nema patnje kokoši i pilića, za proizvodnju veganskog jajeta potrebno je 98 posto manje vode, a emitira 93 posto manje ugljičnog dioksida od proizvodnje životinjskih bjelančevina.

„Za životinje, gusto natrpane na farmama, nema društvenog distanciranja. Ako dobiju zaraznu bolest, ljudi ih sve odmah pobiju. To je slučaj s aktualnom ptičjom gripom koja je nedavno izbila u više država i uzrokovala ubijanje nekoliko stotina tisuća ptica. Stoga pozivamo sve da svojim navikama ne pridonose patnji i smrti životinja. Uskrs bez jedenja jaja, šunke, janjetine i ostaloga mesa itekako je moguć. Danas ne treba biti posebno vješt u kuhinji da bi se napravilo veganske ukusne i zdravije ekvivalente jela s jajima poput npr. palačinki, smjese za pohanje, kremastih kolača, majoneze i kajgane. Tradicija može biti suosjećajna i održati se bez korištenja jaja”, navode Prijatelji životinja.

Poručuju i da, umjesto kupnje kunića, pilića i drugih životinja koje će biti zaboravljene nakon Uskrsa, svatko tko ima uvjete udomi psa ili mačku te na taj način nesebično pomogne. Drvena jaja etički i ekološki su najispravnija, a potrajat će desetke godina. Ne moramo se odreći tradicije, već okrutnosti koja ide uz tu tradiciju.

Blagdani poput Uskrsa prilika su za širenje vlastitog suosjećanja prema drugim osjećajnim bićima koja žele život dostojan življenja, ali su i prilika za donošenje etičnih odluka koje poštuju pravo na život svakog stvorenja. Svake godine u svijetu se proda 68 milijuna tona jaja, dok u Hrvatskoj, samo za vrijeme uskrsnih blagdana, ta brojka iznosi 30 milijuna komada. Osim milijardi života koji su mogli biti spašeni, planet trpi dugoročne i nenadoknadive posljedice uzgoja kokoši za jaja i meso utirući put nastanku novim i još invazivnijim patogenima, dok zdravlje biva sve slabije i podložnije bolestima.

Svake godine u svijetu utamničeno je oko pet milijarda ženki kokoši čiji se reproduktivni sustav iskorištava u industriji jaja. Prvi osjet koji iskuse čim se rode bolno je rezanje kljuna. Nakon toga, doživotno ih zatvaraju u više ili nešto manje skučene kaveze ili pak u pretrpane prljave hangare. U kavezima se ne mogu niti okrenuti niti raširiti udove. Žice im se urezuju u noge, koje se pritom deformiraju, kosti im oslabljuju, a tijelo im je ispunjeno ranama i gnojnim čirevima. Isparavanje amonijaka iz izmeta grize im oči. Moraju proživjeti stresna produljivanja dana i šokantna razdoblja od potpunog jednotjednog uskraćivanja hrane i vode kako bi se manipuliralo njihovim tijelima i izazvala bolja produktivnost. Izmučene i fizički i psihički iscrpljene, nakon najviše dvije godine života, odlaze u smrt rezanjem vratova. Osim toga, svake godine industrija proizvodnje jaja ubije gušenjem ili drobljenjem milijarde tek rođenih muških pilića koji su neželjeni nusproizvod u proizvodnji jaja.

Kako izgleda uzgoj kokoši može se pogledati na www.youtube.com/afcroatia.

I dok su smrt od gladi i pothranjenost ljudi stalno prisutni na jednoj strani planeta, na drugoj se zbog jedenja mesa, jaja i drugih namirnica životinjskog podrijetla nemilosrdno troše prirodni resursi. U uskrsno vrijeme jaja se kupuju u golemim količinama. Uzgoj životinja iznimno je rasipan i naše prehrambene navike izravno su povezane s gladi u svijetu i sa suosjećanjem prema drugim ljudima.

Stoga Prijatelji životinja upućuju da, umjesto od kokošjih jaja, tradicionalna uskrsna jela pripremite od biljnih namirnica, prema receptima koje možete vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.

Uskrsni vege recepti

Povrtna jaja

Sastojci: za žuti dio: 1 – 2 mrkve, 1-2 žlice škrobnog brašna ili agar agar, 1 žličica biljnog margarina, dva prstohvata soli, 1,5 dl vode; za bijeli dio: 1 šalica prosa, 200 g cvjetače (brokula/peršin/celer), 3,5 šalice vode, 100 g svježeg tofua, muškatni oraščić, 1 žlica biljnog margarina, 3-4 prstohvata soli

Priprema: Mrkvu narezati na kolute te je kuhati sa sredstvom za želiranje, solju i malo vode. Kada omekša, izmiksati i smjesi dodati margarin. Od mlake smjese od mrkve oblikovati male kuglice. Kuhati proso s cvjetačom 25 minuta na laganoj vatri (nakon što zakuha). Dodati margarin, začine i miksani tofu. Dok je toplo, od dobivene smjese napraviti više ovalnih ploški. U svaku staviti jednu kuglicu napravljenu od želatinizirane mrkve te je omotati bijelom smjesom i oblikovati u formu jaja. Poslužiti na listovima zelene salate, uz umak od hrena.

Pečenka

Sastojci: 2 komada od 0,5 kg svježeg sejtana, umak od soje, senf, češnjak, 5 dl ulja, sol, papar; za prilog: 1 kg krumpira

Priprema: Komade sejtana prerezati po dužini na pola i marinirati preko noći u vrućoj marinadi od umaka od soje, senfa, češnjaka i ulja. Staviti ga u lim za pečenje i dodati 5 dl ulja. Zatim dodati očišćen i narezani krumpir i peći 1 sat. Po potrebi, za vrijeme pečenja može se dodati još ulja i marinade.

Pašticada od sejtana

Sastojci: 200 g sejtana, 100 g suhih šljiva, 50 g suhih marelica, 200 g sjeckanih pelata, 2 dl umaka od rajčice, 1 poriluk, vlasac, origano, bosiljak, kurkuma, sol, ulje za prženje

Priprema: Sejtan izrezati na kockice i popržiti. Suho voće preliti vodom i kuhati dok ne ostane 1/4 vode. Samljeti štapnim mikserom. U drugoj posudi zagrijati maslinovo ulje, popržiti poriluk, dodati pelate i umak od rajčice te mljeveno voće i začine. Pustiti da se malo kuha i na kraju dodati prženi sejtan. Gotovu pašticadu preliti preko kuhane tjestenine.

Uskrsne slane palačinke

Sastojci (za 10 palačinki): 1,5 šalica sojinog mlijeka, 1/2 šalice obične ili mineralne vode, 2 šalice brašna T-850, 1/4 žličice soli, korica limuna, 3 žličice praška za pecivo, ulje za prženje; za namaz: 300 g svježeg tofua, 1/2 sojinog vrhnja, 2-3 režnja češnjaka, 1 žlica maslinovog ulja, 2 žlice sitno nasjeckanog mladog luka, 1 žlica limuna, 1/2 žlice suhe slatke i/li ljute paprike, 1/4 žličice soli
Priprema: Pomiješati mlijeko i vodu, prašak za pecivo i sol, pa postupno dodavati brašno i na kraju naribanu koricu limuna. Smjesa treba biti malo gušća nego kod palačinki s jajima. Prije pečenja smjesu ostaviti da odstoji barem 20 munuta. Ispeći palačinke. Na malo maslinovog ulja kratko propirjati češnjak i mladi luk. Dodati izmrvljeni tofu i kratko pirjati. Ostaviti da se ohladi. Pomiješati limunov sok, papriku i sojino vrhnje. Po želji dodati sol, sve sastojke dobro izmiksati i premazati palačinke.

Umak od hrena

Sastojci: pola korijena hrena, jedno sojino vrhnje (250 ml), sok pola limuna, mažuran, vlasac, sol i papar po želji
Priprema: Hren naribati, pa pomiješati s ostalim sastojcima. Ostaviti da stoji nekoliko sati.

Proljetna juha od mladoga graška i tjestenine

Sastojci: 4 mlade mrkvice, 1 korijen peršina, 1 manji poriluk, 1 šalica graška (svježeg ili iz staklenke), ½ šalice sitne tjestenine, maslinovo ulje, 1 kocka za juhu od povrća, 1 l vode, peršin, vlasac, sol, papar

Priprema: Povrće nasjeckati. Pirjati poriluk na maslinovom ulju, dodati mrkvu, korijen peršina i kocku za juhu, pa pirjati još par minuta. Dodati grašak i vodu. Kada provri, dodati tjesteninu i začiniti. Kuhati dok tjestenina ne omekša, a na kraju posuti juhu sjeckanim peršinom i vlascem.

Pinca

Sastojci: 1 kg glatkog brašna, 40 g svježeg kvasca, 200 g margarina, 220 g šećera, 1 vanilin šećer, prstohvat soli, pola žličice kurkume, 5 dl sojinog mlijeka, korica 1 naranče, 1 čašica ruma, pola šalice grožđica, 3 žlice jabučnog sirupa

Priprema: U zdjelici izmrviti kvasac, dodati pola žličice šećera i 1 dl mlakog sojinog mlijeka. Ostaviti na toplome 15-ak minuta da se diže i zapjeni. Prosijati brašno, dodati šećer, vanilin šećer, sol, kurkumu, narančinu koru. U to dodati kvasac, otopljeni margarin i ostatak toplog mlijeka. Smjesu dobro izmijesiti sve dok površina ne postane glatka. Tijesto zatim prebaciti u pobrašnjenu posudu, pokriti krpom i ostaviti da se diže najmanje 8-10 sati ili preko noći. Grožđice staviti da omekšaju u malo posoljene vode. Nakon dizanja, u tijesto dodati ocijeđene grožđice, razdijeliti ga na tri jednaka dijela i oblikovati kugle. Svaki komad posebno staviti na papir za pečenje i ponovno ostaviti dizati. Nakon nekoliko sati na svakoj lopti tijesta napraviti tri duboka reza s gornje strane od sredine prema dolje u tri smjera i staviti peći u pećnicu zagrijanu na 180°C, oko 45 minuta. Kad je gotovo, još vruće preliti jabučnim sirupom.

Integralna pletenica s kaduljom i sjemenkama

Sastojci: 400 g integralnog pšeničnog brašna, 400 g glatkog brašna tip 550, 2 žličice morske soli, 2 vrećice kvasca, 1 žličica šećera, malo manje od 4 dl tople vode, maslinovo ulje, 15-tak listića kadulje, sjemenke suncokreta, lana i sezama

Priprema: Kvasac, šećer i decilitar tople vode pomiješati i pričekati da se kvasac podigne. Integralno brašno usuti u zdjelu u kojoj ćete raditi kruh. Dodati dignuti kvas, 3-4 žlice maslinova ulja, nasjeckane listiće kadulje, sjemenke suncokreta, lana, sezama te možda još decilitar tople vode. Tijesto zamijesiti i pritom paziti da ne bude tvrdo, već mekano i lagano ljepljivo. Ostaviti da se diže jedan sat, poklopljeno alu-folijom i zamotano u krpu. Nakon toga dodati bijelo brašno i malo manje od dva decilitra tople vode. Tijesto dobro izraditi rukama, pa ga opet pokriti i ostaviti da se diže. Nakon pola sata do sat vremena, ovisno o tome koliko se tijesto dignulo, premijesiti ga i podijeliti na tri dijela. Spojiti ih na jednom kraju i plesti kao pletenicu. Pletenicu staviti u pleh, premazati je po vrhu maslinovim uljem, posuti sjemenkama i još pokojim listićem kadulje u komadu. Peći u pećnici na 180°C s ventilatorom (odnosno na 200°C, bez ventilatora) otprilike 45 minuta i još 15 minuta na 150°C.

Buhtle

Sastojci: 50 g glatkoga brašna, 1 dl ulja, 1 žlica soli, 1 žlica šećera, 2-3 dl sojinog mlijeka, limunova korica, 1 svježi kvasac, malo sojinog mlijeka, 2 žličice šećera; pekmez, šećer u prahu

Priprema: U šalicu staviti 2 žličice šećera, izmrviti kvasac, preliti toplim mlijekom i ostaviti da se diže na toplome mjestu. Umiješati dobivenu smjesu u brašno. Dodati sol, šećer, ulje, limunovu koricu i sojino mlijeko prema potrebi, pa zamijesiti glatko tijesto. Ostaviti da se ponovno diže. Kad se tijesto udvostruči, razvaljati ga u pravokutnik iz kojega se režu mali pravokutnici. Na svaki staviti žličicu gustog pekmeza i zaviti u buhtlu. Pritom dobro pritisnuti krajeve da se ne otvori prilikom pečenja i složiti u nauljeni lim. Pustiti da se diže još oko 30 minuta. Peći 30 minuta na 200°C. Kad se ohladi, posuti šećerom u prahu.

Facebook Comments