Pozdravite se s motorima s unutrašnjim izgaranjem; električni automobili stići će i brže nego što mislimo

5. lipnja 2021. Autor: prigorski.hr Hrvatska Pozdravite se s motorima s unutrašnjim izgaranjem; električni automobili stići će i brže nego što mislimo

Ilustracija


Većina stručnjaka za autoindustriju vjeruje da smo odavno prešli granicu prelaska od automobila s unutrašnjim sagorijevanjem na električne automobile, pišu vijesti.hr.

A ne vjeruju u to samo stručnjaci promatrači, već i najveći proizvođači automobilne industrije, piše u komentaru BBC.

Naime, od 2025. Jaguar planira isključivo prodavati vozila na struju, Volvo od 2030., a prošli tjedan i britanska kompanija specijalizirana za sportske automobile – Lotus, izjavili su kako će pratiti trend te u potpunosti prijeći na električne modele od 2028.

Nisu samo luksuzni proizvođači zainteresirani za nove motore – dodatno potvrđujući trend laganog zapuštanja mnogima dragih benzinaca i dizelaša.

General Motors, jedna od dvije najveće američke automobilske kompanije obećao je do 2035 proizvoditi samo automobile s elektromotorima.

A po mišljenju drugog najvećeg – Forda, sva vozila u Europi biti će na struju do godine 2030, dok domaći favorit Volkswagen smatra da će do 2030. 70 % njegovih automobila biti električno.

Elektromotori nisu brzoprolazeći trend – velik broj svjetskih vlada donosi zakone i razmišljaju o skoroj nam budućnosti – zabranjujući prodaju automobila s motorima koji rade na princip unutrašnjeg sagorijevanja.

Velike promjene u industriji

Tehnološke revolucije sa sobom donose velike i brze promjene, pa tako i ova – elektromotorska bi kroz nadolazećih deset godina mogla promijeniti dosadašnji pojam limenih ljubimaca.

Pogledamo li internet, upravo bi nam on mogao dati ideju gdje se trenutno nalazimo u ovoj automobilskoj revoluciji.

Nalazimo se u najvećoj industrijskoj revoluciji automotora od vremena Henryja Forda i njegove prve pokretne trake davne 1913.

Elektromotori nisu brzoprolazeći trend – velik broj svjetskih vlada donosi zakone i razmišljaju o skoroj nam budućnosti – zabranjujući prodaju automobila s motorima koji rade na princip unutrašnjeg sagorijevanja.

Razvoj elektromotora može se usporediti s implementacijom interneta kasnih 1990. i početkom 2000.-ih. Onaj tko je uspio u početku skočiti na novi trend te započeti iskorištavati poslovne prilike, danas se nalazi na samom vrhu Forbesovih listi najbogatijih ljudi.

Jeff Bezos započeo je Amazon, s radom su krenuli Google i Yahoo, te svi ostali koji su shvatili budućnost te tehnologije. No, velik broj skeptika nije smatrao internet bitnom promjenom, jer zašto bi komunicirali preko računala kada za to služe telefoni.

Poput interneta, razvoj elektromotora brz je i neočekivan. Remeti način poslovanja velikom broju kompanija autoindustrije i svakodnevno podiže razvojni graf u oblake. Skeptičan i spor razvoj elektromotora u početku prati klasičnu priču koju su slijedili pametni telefoni, fotografija, parni motori, antibiotici i ustvari sve tehnološke promjene koje su promijenile svijet.

Budućnost je u struji

Prvi električni auto proizveo je škotski izumitelj Robert Anderson 1830.-ih, što je dovelo do omraženog General Motorsovog modela EV1 koji je pušten s trake kasnih 1990-ih.

EV1-ov razvoj koštao ih je suludih milijardu dolara, da bi nakraju bio proglašen neuspjehom, a svih 1000 modela zgnječeno je i zaboravljeno.

Kilometraža koju je E1 mogao postići sa svojim tadašnjim elektromotorom za današnje standarde je katastrofalna – mizernih osamdesetak kilometara.
Uzevši u obzir nepostojanje ikakve infrastrukture za ovakav oblik vozila, kupnja ovog modela nije se mogla opravdati prosječnom kupcu.

Tridesetak godina kasnije i nalazimo se na početku dominacije elektromotora, s Rimčevim Concept_Oneom, odnosno Neverom te američkom Teslom – elektromotori pomiču granice dosad poznatih mogućnosti automobila.

Ne samo električnih, gdje je domet povećan s 80 kilometara na danas dostupnih 500-tinjak, nego i u uspredbi s motorima na unutrašnje izgaranje.

Nudeći nestvarno ubrzanje, maksimalne brzine i softverska poboljšanja o kojima smo do sada mogli samo maštati, zaključuje BBC-ev komentator Justin Rowlatt.

Facebook Comments