Najveći dio četvrtog Vladinog paketa mjera pomoći, vrijednog 1,7 milijardu eura, odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što će država osigurati 1,181 milijardu eura, za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura.

Predstavljajući četvrti paket mjera pomoći građanima, ustanovama i poduzećima, premijer Andrej Plenković u utorak je naglasio kako nastavljaju s mjerama želeći dati odgovor na globalnu ekonomsku krizu i inflatorne pritiske s kojima smo suočeni.

Do kraja rujna ista cijena za el. energiju

Prema paketu mjera, cijena električne energije za kućanstva, za javni i neprofitni sektor te poduzetnike do kraja rujna ostaje na istoj razini kao i u jesenskom paketu koji vrijedi do 31. ožujka, a na snagu je stupio 1. listopada prošle godine.

Kućanstva će tako do 30. rujna ove godine, za polugodišnju potrošnju do 2500 kilovatsati (kWh), struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura.

Kod kućanstava mjera se odnosi se na ukupno 2.115.552 mjernih mjesta i vrijedna je 82 milijuna eura, a u kontekstu cijene do 2.500 kWh, predsjednik Vlade je kao posebno važno, istaknuo da u obračunsko razdoblje ne ulazi struja potrošena od početka godine do 31. ožujka, već se sa 1. travnjem kreće od nule.

“To je još povoljnije za kućanstva”, naglasio je Plenković, napomenuvši i da od svih glavnih gradova članica EU-a, Zagreb ima drugu najjeftiniju struju, iza Budimpešte.

Jeftinija električna energija za javni i neprofitni sektor zadržava se na prosječnoj cijeni od 62 eura po megavatsatu, mjera je vrijedna 50 milijuna eura, obuhvaća 13.080 korisnika, a odnosi se na vrtiće, škole, fakultete, domove za umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge.

Cijena električne energije za malo poduzetništvo za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh se također zadržava na 62 eura po megavatsatu, pri čemu je mjerom obuhvaćeno 80.804 korisnika, a vrijednost mjere doseže 116 milijuna eura.

Velikih potrošača je oko 900, a za polugodišnju potrošnju veću od 2,5 gigavatsata (GWh), u idućih šest mjeseci će i daje plaćati po 230 eura po megavatsatu. Potrošnja do 2,5 gigavatsata, a više od 250 tisuća kilovatsati, kao i do sada, obračunavat će se po prosječnoj cijeni od 180 eura po megavatsatu.

Pritom, vrijednost mjere za subvencioniranje potrošnje većih subjekata iznosi 348 milijuna eura.

Cijene plina ostaju iste

Cijena plina neće se mijenjati do travnja iduće godine za kućanstva, javni i neprofitni sektor te za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, a ukupna vrijednost mjere je 150 milijuna eura.

Izravni popust na računu za kućanstva koja koriste plin iznosi 13,3 eura po megavatsatu, dok iznos potpore za poduzetnike iznosi 0,0199 eura/kWh, a ostvaruje se vaučerom pomoću aplikacije HAMAG-BICRO.

Inače, trenutna cijena plina da nema mjera Vlade iznosila bi 69 eura po megavatsatu, dok trenutna cijena uz te mjere doseže 45 eura po megavatsatu, što je 35 posto manje.

Plenković je iznio i podatke o porastu prosječne cijene plina za kućanstva u EU, koji je iznosio 92 posto, dok je u Hrvatskoj to iznosilo svega 13 posto.

Do travnja iduće godine produžuje se i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a vrijednost mjere je 35 milijuna eura.

Snižene su trošarine na gorivo (bezolovni motorni benzin, dizel i loživo ulje), a ukupna je vrijednost mjere 133 milijuna eura.

Nadalje, do travnja iduće godine ostaje nepromijenjena i jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave. Vrijednost mjere je 267 milijuna eura, a odnosi se na 159.000 kupaca (npr. u Zagrebu, Sisku, Zaprešiću, Velikoj Gorici) i njome je obuhvaćeno 98 posto isporučene toplinske energije.

Za zaštitu od inflacije 169 milijuna eura

Za zaštitu od inflacije najugroženijih građana Vlada će osigurati 169 milijuna eura te će tako za potpore umirovljenicima biti osigurano ukupno 75 milijuna eura kroz jednokratne naknade te ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Za jednokratne naknade izdvojit će se oko 64 milijuna eura, a mjera će se odnositi na 696 tisuća umirovljenika s mirovinom do 610 eura. Pritom će najviše, 160 eura, u travnju dobiti oni s mirovinom do 260 eura, onima s primanjima između 260,01 i 330 eura pripast će 120 eura, umirovljenici čija su mjesečne mirovine u rasponu od 330,01 do 470 eura dobit će 80 eura, a oni s mirovinama od 470,01 do 610 eura jednokratno će primiti 60 eura.

Za 32.000 umirovljenika čije su mirovine iznad prosječne neto plaće ukida se dodatni doprinos, čime će im se raspoloživ dohodak povećati za tri posto, a vrijednost te mjere je 11 milijuna eura.

Vrijednost dosadašnjih mjera za umirovljenike doseže 247 milijuna eura, podsjetio je Plenković.

Za naknade za troškove energije bit će osigurano 40 milijuna eura te će 69.000 ugroženih kupaca energenata imati pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije.

Taj status imaju korisnici osobne invalidnine, zajamčene minimalne naknade (ZMN), nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a mjesečna naknada povećava se na 70 eura.

Korisnici ZMN-a imat će i dalje pravo na naknadu troška stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge.

Produžuje se i naknada za troškove nabave ogrjevnog drva za 35.000 korisnika mjere, pri čemu prioritet u opskrbi imaju korisnici ZMN-a, a vrijednost mjere je četiri milijuna eura.

Naknade za korisnike dječjeg doplatka, nezaposlene …

Naknade u sustavu socijalne skrbi i potpore za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ukupno su vrijedne 35 milijuna eura, potpore korisnicima doplatka za djecu devet milijuna eura, a samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna 2,3 milijuna eura, pri čemu će im se povećati koeficijent za izračun osnovice plaće s 0,8 na 1,2.

Pritom, ugroženi kupci energenata, primatelji doplatka za pomoć i njegu te nezaposleni branitelji imat će pravo na jednokratnu novčanu naknadu od 150 eura, čime će biti obuhvaćeno oko 167 tisuća građana. Ta naknada je povećana za 17,16 eura ili 13 posto u odnosu na “božićni” paket, napomenuo je Plenković.

Primatelji dječjeg doplatka u travnju će dobiti posebnu novčanu naknadu, čime će biti obuhvaćeno 128 tisuća obitelji s 230 tisuća djece, a iznos će ovisiti o broju djece u obitelji. Tako će obitelji s jednim djetetom dobiti 45 eura, s dvoje djece 70 eura, s troje djece 100 eura, s četvero djece 130 eura, a s petoro i više djece 160 eura.

Pružateljima socijalnih usluga pripast će od 70 do 540 eura mjesečno, ovisno o broju korisnika. Tako, od 70 do 80 eura pripast će pružateljima usluge pomoći u kući, a od 140 do 540 eura pružateljima usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka. Ovom mjerom trenutno je obuhvaćeno 506 pružatelja usluga, a vrijednost joj je četiri milijuna eura.

Bit će isplaćeno i 100 eura jednokratne naknade za 60.000 nezaposlenih osoba, odnosno onih koje su prijavljene u evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na dan 1. ožujka 2023., a vrijednost mjere iznosi šest milijuna eura.

Nepromijenjena će ostati i cijena obroka za studente, 0,86 eura, a ukupna vrijednost te potpore za 111 tisuća studenata doseže osam milijuna eura. “Spriječeno je poskupljenje studentske prehrane za 20 posto u 24 grada gdje je osigurana usluga prehrane za studente”, istaknuto je u Vladinoj prezentaciji.

Izmjene u košarici proizvoda s fiksiranom cijenom, miču se svinjska vratina i lopatica

Plenković je najavio i izmjenu u košarici proizvoda čija je cijena fiksirana te će na sjednici Vlade u četvrtak donijeti odluku kojom se iz košarice “miču” svinjska lopatica i vratina, a dodaje se carsko meso, te će ubuduće fiksna cijena biti za osam proizvoda.

Prema prijedlogu, za jestivo suncokretovo ulje cijena bi bila niža – 1,72 eura za litru (do sada 1,86 eura), dok bi iste cijene ostale za mlijeko, brašno (glatko i oštro), šećer, cijelo pile i svinjsko mljeveno meso, a za carsko meso bila bi 3,79 eura za kilogram.

Kako je pojasnio predsjednik Vlade, svinjska lopatica i vratina se miču s popisa proizvoda zbog moguće nestašice. “Shvatili smo da postoji mogućnost da ako ostanu ograničene cijene da tih proizvoda neće biti te ćemo ih maknuti s liste”, rekao je Plenković.

Za posebne potpore i poticaje osigurano 347 milijuna eura

Za posebne potpore i poticaje Vlada će osigurati 347 milijuna eura, a odnose se na potpore za održivost domaćeg javnog prijevoza, 11 milijuna eura, potporu poljoprivrednicima i ribarima, 41 milijun eura te potporu prerađivačima drva i proizvođačima namještaja, četiri milijuna eura.

Tako će potpore za kompenzaciju rasta troškova u vrijednosti od ukupno oko 26 milijuna eura dobiti više od 55 tisuća poljoprivrednih proizvođača u sektorima stočarstva i biljne proizvodnje, milijun eura pripast će malim mljekarima, dok će oko 100 poljoprivrednih gospodarstava dobiti potpore za korištenje obnovljivih izvora energije, a vrijednost te mjere je deset milijuna eura.

Potpora za kompenzaciju rasta troškova za 1.200 poduzetnika u sektoru ribarstva i akvakulture doseže četiri milijuna eura, a isti iznos je namijenjen i za oko 70 poduzetnika u sektoru prerade drva i proizvodnji namještaja, pri čemu su potpore namijenjene ulaganju u zelenu i digitalnu tranziciju.

Za energetsku učinkovitost zgrada i obnovljive izvore energije potpore će ukupno iznositi 291 milijun eura, a u planu aktivnosti je tako više javnih poziva za energetsku obnovu –  50 zgrada javnog sektora vrijedan 40 milijuna eura, 50 višestambenih zgrada oštećenih u potresu “težak” 23 milijuna eura, za 300 višestambenih zgrada neoštećenih u potresu namijenjeno je 80 milijuna eura, za 10.000 obiteljskih kuća predviđeno je 120 milijuna eura, a tu je i javni poziv za suzbijanje energetskog siromaštva, koji podrazumijeva obnovu tisuću kuća, a vrijedan je 25 milijuna eura.

Nadalje, zakupnici poslovnih prostora bit će oslobođeni od primjene indeksa potrošačkih cijena (CPI) na nekretnine kojima upravljaju Državne nekretnine, čime će biti spriječen porast cijena najma u ukupnoj vrijednosti od 910 tisuća eura (s PDV-om).

Tu je i nastavak postojećih potpora stradalima u potresu, pa će tako 8.795 osoba u privremenom smještaju dobiti jednokratnu novčanu pomoć od 265 eura po osobi, a do najviše 1.327 eura po kućanstvu, a vrijednost te mjere je 2,3 milijuna eura.

Plenković o gospodarskim postignućima

Rekapitalizirajući danas predstavljene mjere, Plenković je podsjetio da vrijednost dosadašnjih paketa mjera, koji su odgovori Vlade na pandemiju i energetsku krizu, doseže 5,1 milijardu eura, a iznio je i podatke o dugoročnijim ekonomskim trendovima, odnosno od 2016. i početka prvog Vladinog mandata, po kojima je primjerice BDP po stanovniku porastao za 5.890 eura, na 17.240 eura, a BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a sa 62 na 72 posto.

Nadalje, između ostalog, stopa nezaposlenosti je pala na sedam posto, broj osiguranika pri HZMO-u doseže rekordnih 1,613 milijuna, prosječna mjesečna neto plaća za 2022. iznosi 7.653 kuna, što je 1.968 kuna više u odnosu na 2016. godinu, minimalna neto plaća za 2023. iznosi 560 eura, što je 229 eura više od minimalca za 2016. godinu, a prosječna neto mirovina je na kraju prošle godine bila 3.114 kuna, 606 kuna više u odnosu na početak prvog mandata Vlade, naveo je predsjednik Vlade.

Plenković: Ne možemo u mjerama reći “tebi da, tebi ne”

Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je rekao da povećanje neoporezivog dijela plaće nije bilo tema jučerašnjeg sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Kako je ocijenio Plenković, budući da oporba ni analitičari nemaju što prigovoriti “volumioznim” paketima Vlade, onda najradije potežu temu koja to trenutno nije.

S druge strane, napomenuo je da su predstavnici raznih komora, sindikata, udruga poslodavaca i predstavnika umirovljenika, kojima su jučer na GSV-u predstavljene mjere, bili oduševljeni.

Na pitanje novinara je li ovaj paket predizboran i može li ih se očekivati još, predsjednik Vlade je rekao da je “jednako predizboran” kao i prethodni, dok je na pitanje o primjedbi saborske zastupnice Sandre Benčić (Možemo) da se paketom ne pomaže dovoljno najpotrebitijima, Plenković pobrojao cijeli niz mjera iz paketa, koje se primjerice odnose na umirovljenike, osobe s invaliditetom, kućanstva koja nemaju novca za ogrjevna drva a za koje je ustvrdio da su upravo “ciljane, precizne i kalibrirane”.

“Bilo bi dobro da čita malo i vidi paket”, izjavio je Plenković, dodajući da će službe poslati prezentaciju zastupnici Benčić.

Na pitanje novinara o ranijim najavama mogućnosti da se gospodarstvenicima koji “nekorektno posluju” u trenutnim okolnostima dio mjera uskrati te je li se od toga u potpunosti odustalo, Plenković je izjavio da paket sadrži dio mjera, poput regulirane cijene struje i plina, koje idu prema svima.

“I prema onima koji su dobri i društveno odgovorni i razumiju kontekst krize (…) ali i prema drugima”, izjavio je Plenković.

Ustvrdio je i da je jedino u medijima vidio rasprave “tko je dobar, a tko zao poslodavac ili trgovac”, ali da ih u Vladi nije bilo niti jednog trenutka. “Prema tome, ta je tema izmišljena (…) Ne možemo u mjerama reći tebi da, tebi ne”, poručio je Plenković.

Suočen s ranijim takvim izjavama ministra gospodarstva Filipovića, Plenković je rekao da ako je Filipović to i izjavio, nije to “nešto toliko dramatično”.  “To je bila reakcija na ono što smo vidjeli, a to su bila neopravdana dizanja cijena kod uvođenja eura”, ustvrdio je Plenković, dodajući i da uvođenje mjera gdje bi se određeni subjekti iz njih isključili “ne bi izdržalo test” sudova.