Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u srijedu u govoru u Europskom parlamentu da će Vijeće EU-a sljedeći tjedan poslati prijedlog odluke o ulasku Hrvatske u šengenski prostor i da bi odluka o ulasku 1. siječnja sljedeće godine mogla biti donesena najesen.

“Sljedeći tjedan Vijeće EU-a će poslati formalni prijedlog o ulasku Hrvatske u šengen u Europski parlament”, rekao je Plenković u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Odluku o ulasku u šengen donosi Vijeće EU-a jednoglasno, a postupak zahtijeva traženje mišljenja Europskog parlamenta prije donošenja konačne odluke.

Plenković je izrazio nadu da će Parlament brzo izglasati svoje mišljenje o tom prijedlogu i da će najesen za vrijeme češkog predsjedanja biti donesena konačna odluka o ulasku Hrvatske u šengen.

Tako bi Hrvatska od početka sljedeće godine mogla postati članicom dubljih integracija unutar EU-a, to jest europodručja i šengena.

Plenković je govorio na plenarnoj sjednici u okviru niza rasprava na temu “Ovo je Europa” na koje Europski parlament poziva šefove država ili vlada država članica EU-a.

Plenković je istaknuo da je na pandemiju covida-19 Europska unija odgovorila mjerama bez presedana, posebice novim instrumentom EU sljedeće generacije za oporavak od posljedica koje pandemija donijela za gospodarstvo. Nakon toga, ruska agresija na Ukrajinu stubokom je promijenila dosadašnji poredak stvari u svijetu.

Plenković je rekao da ruski narativ kojim se opravdava agresija u kojem se negira ukrajinski identitet i tvrdnje da je cilj napada denacifikacija zemlje, podsjeća na sličan narativ koji je koristio Miloševićev režim u Srbiji 90-tih godina.

“U tom kontekstu Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo i bio sam prvi koji e to podržao jer znam koliko to znači njihovim vođama i ukrajinskom narodu”, rekao je Plenković, dodajući da će na “povijesnom samitu” u četvrtak i petak biti donesena odluka o kandidatskom statusu za Ukrajinu i Moldaviju i uvjetno za Gruziju.

Plenković je pritom upozorio da se ne smije zaboraviti na zemlje jugoistične Europe, posebice Bosnu i Hercegovinu.

Hrvatska podržava kandidatski status za BiH, ali ističe da je potrebno promijeniti izborni zakon kako bi se osigurala ravnopravnost hrvatskog naroda.

Plenković je rekao da bi bila povijesna nepravda da se BiH ne dodijeli status kandidata.

“Ovo su jasni i prijateljski stavovi. Hrvatska će biti prva koja će svim srcem podržati status kandidata za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Plenković.

Hrvatski je premijer govorio kako je ruska agresija na Ukrajinu ugrozila svjetski poredak kakav je do tada postojao.

“Posljedice pogađaju sve nas, imamo energetska kriza, rast cijena sirovina, hrane, građevinskog materijala. Nitko nije ostao netaknut”, rekao je Plenković.

Osvrćući se na prijedloge o ukidanju jednoglasnog odlučivanja u Vijeću EU-a, što je jedan od zaključaka Konferencije o budućnosti Europe, Plenković je rekao da se golema većina, 97, 98 posto odluka donose jednoglasno, ali da u nekim pitanjima države članice imaju različite pozicije oko kojih se može naći kompromis.

Pritom je osudio korištenje konsenzusa za ucjenu i uvjetovanje.

“Ucjene i uvjetovanje vrlo su loša politika, uvijek smo se zalagali za kompromise na temelju argumenata”,rekao je Plenković.

U raspravi je jedan zastupnik kritizirao Hrvatsku zbog “nasilnog vraćanja migranata”. Plenković je odgovorio da se svaki prigovor na ponašanje hrvatske granične policije provjerava, da je uspostavljen neovisni nadzorni mehanizam, koji bi sljedeći tjedan trebao objaviti izvješće o postupanjima na granici.

“Otvoreni smo za sve argumente i spremni odgovoriti na sva pitanja”, rekao je Plenković, ističući činjenicu da je Hrvatska odbila podizati žicu ili ograde na granicama.

Slovenski liberalni zastupnik Klemen Grošelj kritizirao je hrvatski pristup prema Bosni i Hercegovini, nazvavši nacionalističkom politikom inzistiranje na promjeni izbornog zakona.

Plenković je odgovorio da je prema Daytonskom mirovnom sporazumu BiH uspostavljena kao jedna država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da inzistiranje na tome da se poštuju te temeljne odredbe ne može biti nacionalizam.