Tijekom rasprave “Ovo je Europa” s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, zastupnici su izrazili potporu hrvatskom prihvaćanju eura te ulasku u Schengen.

Premijer Plenković je tijekom svog obraćanja rekao kako je Hrvatska izborila neovisnost prije samo 30 godina te je vrlo brzo odlučila svoju budućnost vezati uz Europsku uniju u koju je konačno i ušla 2013. godine. Istaknuo je da se nacionalni strateški ciljevi mogu najbolje ostvariti udruživanjem i dijeljenjem suvereniteta s principom solidarnosti u EU-u.

Plenković je kazao kako se današnji izazovi – rat u Ukrajini, porast cijene energenata, sigurnost prehrambenih lanaca – moraju rješavati s istom odlučnošću i kreativnošću koju je Unija pokazala suočena s pandemijom bolesti COVID-19.

Ustvrdio je kako je ruska agresija na Ukrajinu bila planirana u trenutku uočene slabosti Zapada te je imala razorne posljedice po Ukrajinu. Izrazio je želju da Europsko vijeće odobri status kandidatkinja Ukrajini, kao i Moldovi i Gruziji, uz određene uvjete. Rekao je kako je Hrvatska čvrsto i kontinuirano podržavala prijavu Bosne i Hercegovine iz 2012. godine za status kandidatkinje za EU članstvo.

Plenković je pozdravio zaključke Konferencije o budućnosti Europe posebno izdvojivši ideje o podijeljenim ovlastima u zdravstvu. Oprezniji je bio međutim po pitanju uvođenja većinskog glasanja u području vanjske politike.

Pogledajte obraćanje premijera Plenkovića ovdje.

Klubovi zastupnika

U reakcijama na obraćanje premijera Plenkovića, zastupnici su izrazili potporu članstvu Hrvatske u eurozoni kao i ulasku u Schengen. Istodobno, pozvali su na učinkovitiju raspodjelu EU sredstava u Hrvatskoj, više rada u borbi protiv korupcije te su zatražili primjenu visoke razine standarda ljudskih prava na hrvatskim vanjskim granicama.

Pogledajte cijelu raspravu ovdje.

Ovo je četvrta u nizu rasprava pod nazivom „Ovo je Europa“. U ožujku se zastupnicima obratila estonska premijerka Kaja Kallas, u svibnju talijanski premijer Mario Draghi, a početkom lipnja irski premijer Micheál Martin.