rvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u srijedu je pokrenuo nagradni natječaj za srednjoškolce i studente “Kidalicu lažnih vijesti” kojim želi među mladima podići svijest o negativnom utjecaju dezinformacija i uputiti ih kako da prepoznaju lažne vijesti.

Nagradni natječaj za srednjoškolce i studente održava se u sklopu projekta edukacije o lažnim vijestima koji je zastupnik organizirao uz podršku svoje političke grupacije, Progresivnog saveza socijalista i demokrata. Picula je projekt predstavio na svojem portalu www.toninopicula.com, na svojem Youtube kanalu i Facebook gdje je objavio prvu epizodu iz ciklusa od tri predavanja o lažnim vijestima.

Uz svako predavanje bit će objavljen po jedan nagradni zadatak a natjecatelji rješenje trebaju poslati na e-adresu [email protected]. Glavna nagrada, koju će dobiti pet natjecatelja, je četverodnevni posjet Bruxellesu kada to dopusti epidemiološko stanje.

„Sve srednjoškolke i srednjoškolce, studentice i studente pozivam da tijekom ovog i sljedeća tri tjedna pogledaju sva predavanja, uključe se u nagradni natječaj, iskidaju lažne vijesti i osvoje atraktivne nagrade. No, pozivam ih i da se aktivno uključe u politiku i promijene svoje životne sredine nabolje“, poručuje Picula, priopćio je ured zastupnika..

„Čak osamdeset posto građana Hrvatske smatra da su lažne vijesti prijetnja demokraciji i u pravu su. Otvorena demokratska društva, kakvo želimo izgraditi i ojačati u Hrvatskoj, ovise o pristupu građana različitim vjerodostojnim informacijama kako bi mogli informirano sudjelovati u javnim raspravama i izraziti svoju volju kroz slobodne i poštene političke procese. Lažne vijesti delegitimiraju javne institucije, glas stručnjaka te digitalne i tradicionalne medije, otežavajući društvene raspravama temeljene na činjenicama.“, objašnjava Picula.

Ideja Kidalice lažnih vijesti dijelom je inspirirana i Piculinim članstvom u Posebnom odboru Europskog parlamenta za borbu protiv vanjskog uplitanja u demokratske procese u Europskoj uniji, te Akcijskim planom za borbu protiv dezinformacije, koji je objavila Europska komisija, navodi se u priopćenju.

Tako su zacrtani i ciljevi Kidalice lažnih vijesti: podići među mladima svijest o negativnom utjecaju dezinformacija; poučiti ih kako da prepoznaju, provjere i dekonstruiraju lažne vijesti (fact checking); informirati mlade o načinima kako se EU bori protiv dezinformiranja, te promovirati i podržati istraživačko novinarstvo među mladima.

U projekt Piculin ured nije ušao sam, već uz pomoć eksperta Lordana Preloga, osnivača i voditelja virtualnog Muzeja lažnih vijesti, projekta posvećenog svemu što ima veze s lažnim vijestima. Prelog je i predavač koji je uz pomoć svojeg tima pripremio zanimljiva predavanja na temelju kojih su izrađene i prezentacije koje ćete moći preuzeti na zastupnikovim internet stranicama.

„Politika je središnja i najvažnija ljudska djelatnost (koliko god je neki ignorirali i odbijali se njome baviti), ona uređuje način na koji ćemo se obrazovati i o čemu ćemo učiti, kako ćemo se liječiti, kako ćemo trgovati, hoćemo li smjeti voljeti koga želimo. Zbog svih je tih razloga od presudne važnosti da političke i druge odluke donosimo na temelju provjerenih i potvrđenih činjenica i informacija. Zato smo pokrenuli projekt i nagradni natječaj ‘Kidalica lažnih vijesti’, jer lažne vijesti i dezinformacije u sve većoj mjeri utječu na građane. Uz to, zbog načina na koji algoritmi društvenih mreža ograničavaju građanima da vide i druge izvore informacija, dodatno su podložni manipulacijama“, kaže Picula.

U Eurobarometrovom istraživanju o online lažnim vijestima i dezinformacijama iz 2018. godine 83 posto ispitanika je izjavilo da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju (u RH 80 posto). Iako na europskoj razini ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70 posto, TV 66 posto, tisak 63 posto), u RH je među svim članicama utvrđena najviša razina povjerenja prema web mjestima za video hosting  (RH 43 posto, EU prosjek 27 posto) te druga najviša prema društvenim mrežama (RH 40 posto, EU prosjek 26 posto).

Riječ je o rezultatima koji ukazuju na potrebu edukacije građana, a najbolje je krenuti s onima koji tek ulaze ili su ušli u svijet politike i samostalnog odlučivanja, stoji u piropćenju.

(Hina)