Od 11 zaraženih krpeljnim meningoencefalitisom u Hrvatskoj ove godine, čak osam ih je s područja Primorsko-goranske županije od kojih su dvije osobe umrle od posljedica bolesti, istaknuto je u petak u Rijeci.

Pročelnica Upravnog odjela Primorsko-goranske županije za zdravstvo Đulija Malatestinić na konferenciji za novinstvo rekla je da je Gorski kotar postao žarište širenja te bolesti. Širi se ubodom krpelja, prenositelja virusa sa zaraženih glodavaca na druge životinje i ljude.

Malatestinić je izvijestila da je Županije  financijski osigurala besplatno cijepljenje za sve koji su zbog posla prinuđeni boraviti na područjima na kojima ima opasnih krpelja. To su šumari, sjekači, komunalni redari, pripadnici HGSS i brojni drugi. Upućen je poziv svim gradovima i općinama Gorskog kotara da prijave osobe za cijepljenje te je podijeljen edukativni materijal o toj temi, navela je pročelnica.

Voditelj Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ Dobrica Rončević rekao je da je u sprečavanju zaraze najbitnija prevencija.  Tako se preporučuje odlaziti u šume ili travnata područja s odjećom dugih rukava i nogavica te se zaštititi repelentom, sredstvom koje odvraća kukce.

Inkubacija kod krpljenog meningoencefalitisa može potrajati do dva tjedna, pa se zaražena osobe poneki put ni ne sjeća uboda ili ga nije ni primijetila. U prvoj fazi simptomi su slični drugim virusnim oboljenjima poput gripe, pa i covida-19, rekao je Rončević.  Ako se bolest ne liječi može doći do jakih glavobolja i paraliza, uključujući paralizu disanja.

Krpelju treba do jednog dana da pronađe mjesto gdje će ubosti i početi sisati krv, pa ga se može ukloniti tuširanjem i pregledom tijela nakon povratka iz prirode. Na sličan način se može zaraziti i lajmskom boreliozom, potencijalno teškom bolešću, koja se u prvoj fazi može uspješno liječiti antibioticima. Četiri od osam pacijenata zaraženih meningoencefalitisom u PGŽ bili su zaraženi i bakterijom uzročnikom borelioze, rekao je Rončević.

Na području Gorskog kotara su se 2005. godine pojavili prvi slučajevi zaraze ubodom krpelja, za koje se sumnjalo da je riječ o meningoencefalitisu. Sljedećih godina je poboljšan postupak laboratorijskog otkrivanja bolesti pa su se godišnje registrirale do tri oboljele osobe, do sadašnjeg značajnijeg povećanja.