Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj održana je po četvrti puta u srijedu u Banskim dvorima.
Otvarajući je predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je uvođenje eura kao službene valute jedan od dva cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju, dodavši da je drugi cilj članstvo u Schengenskom prostoru. Dodao je da je uvođenje eura dio hrvatskoga Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, koji je potvrđen na referendumu u siječnju 2012., a potom ratificiran u Hrvatskom saboru, uz samo jedan suzdržan glas.
– Hrvatska je 2017., u mandatu naše Vlade, izašla iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka, a prošle godine smo dobili ocjenu da više ne bilježimo makroekonomske neravnoteže. Iskoristili smo taj položaj i nastavno na predstavljanje Strategije za uvođenje eura, još ujesen 2017., u 2019. poslali smo pismo namjere i izrazili želju da uđemo u takozvani Europski tečajni mehanizam II, koji prethodi uvođenju eura kao službene valute – rekao je premijer Plenković.
Naglasio je da je Hrvatska najmanja članica Europske unije koja trenutno nije u europodručju. Istovremeno, dodao je, 61 posto kredita su devizni krediti i krediti uz valutnu klauzulu, dok je 51 posto depozita odnosno štednje eursko i kunsko s valutnom klauzulom u euru.
– Poruka je da je Hrvatska već visoko eurizirana zemlja – istaknuo je Plenković.