U Hrvatskoj je na snazi 337 koncesija za gospodarsko korištenje voda, piše u srijedu Večernji list, navodeći da se temeljem ugovora o koncesiji godišnje zahvati oko 16,7, a za potrebe javne vodooopskrbe 478 milijuna kubnih metara vode.
Hrvatska, prema podacima Eurostata, s prosječnih 29.200 kubnih metara vode po stanovniku, po zalihama pitke vode po broju stanovnika zauzima prvo mjesto među članicama EU. Na drugom mjestu je Finska s 19.900 kubika, a treća je Švedska s 19.000.
Ukupne obnovljive zalihe podzemnih voda u Hrvatskoj iznose više od 22 milijarde kubika godišnje, po čemu je peta u EU. Tko su gospodari voda u Hrvatskoj?
Prema zakonu, voda je opće dobro. Uslugu javne vodoopskrbe obavljaju javna poduzeća, a iz podzemnih je izvora za flaširanje crpe privatne tvrtke koje od države moraju ishoditi koncesiju koja se može dobiti na maksimalno trideset godina i plaćati koncesijsku naknadu.
Koncesionar, što se često brka, nije vlasnik izvora vode, već ima samo pravo korištenja voda u određenom vremenskom razdoblju. Vodu samo za flaširanje crpilo je posljednjih godina od 15 do 30 tvrtki, koje uz jednokratnu naknadu plaćaju i godišnje koncesijske naknade od tri lipe po litri ili 30 kuna po kubiku vode, piše novinar Večernjeg lista Ivica Beti.