Predsjednik RH Zoran Milanović primio je predstavnike Društva hrvatskih književnih prevodilaca u povodu 70 godina rada, a neki sudionici požalili su se kako plaće za njihov stalno rada padaju, no afirmacija profesije, zahvaljujući djelovanju Društva, ipak je u uzlaznoj putanji.
Društvo je osnovano 11. studenoga 1952., samo dva mjeseca nakon kongresa UNESCO-a na kojemu je izglasana odluka o poticanju osnivanja prevodilačkih društava u svim zemljama te je jedno od najstarijih strukovnih društava u Europi. Na osnivačkoj skupštini održanoj u prostorijama Društva književnika Hrvatske sudjelovalo 37 prevodilaca, dok danas Društvo ima više od 300 članova.
Unapređenje književnoprevodilačke struke te skrb za poboljšanje društvenog i financijskog položaja književnih prevodilaca kao autora književnog prijevoda najpreča je briga Društva, pojasnili su članovi Društva u utorak predsjedniku Milanoviću.
Cjelokupno djelovanje Društva hrvatskih književnih prevodilaca već je sedamdeset godina u službi kulturnog okruženja u kojemu žive i jačanja spona s europskim i svjetskim kulturama, a članovi svojim aktivnostima jačaju ne samo ugled Društva nego i hrvatske kulture u svijetu, rečeno je na sastanku, a priopćeno iz Ureda predsjednika.
Na sastanku se razgovaralo i o materijalnim uvjetima i vrednovanju njihovog rada. „Kada nas pitaju može li se živjeti od književnog prevođenja, obično kažemo kako se može živjeti ako uz to radiš još jedan posao“, slikovito je rekla dopredsjednica Anda Bukvić Pažin objašnjavajući kako tek mali broj njih danas živi samo od te profesije.
Neki od književnih prevoditelja požalili su se kako plaće za njihov stalno rada padaju, ali se moglo čuti kako je afirmacija profesije, zahvaljujući djelovanju Društva, ipak u uzlaznoj putanji. Govoreći o svojim aktivnostima u cilju afirmacije profesije, istaknuli su kako od ove godine imaju i program ‘Tko vam je napisao lektiru?’ u okviru kojeg surađuju sa srednjim školama u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.