Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u subotu vezano za prosvjed u Zagrebu protiv mjera ograničavanja zbog epidemije koronavirusa, kako to jest demokracija, ali i ocijenio da je odlazak prosvjednika pred domove umirovljenika idiokracija i katastrofa.

Na pitanje o okupljanju u Zagrebu protiv mjera suzbijanja epidemije Covida 19, je li to festival demokracije, kako kažu sudionici, te je li njemu neka od mjera sporna, Milanović je novinarima na Rabu rekao da je to demokracija, međutim da je po njemu idiokracija otići baš pred domove starijih osoba.

“Od prvoga dana govorimo da su stariji i bolesni oni o kojima moramo brinuti, ne tinejdžeri, ne moja generacija. Otići pred domove umirovljenika i govoriti kako je korona mačji kašaj, to sam vidio da rade, to je katastrofa. Ovo drugo, ako ljudi prosvjeduju protiv maski, u redu”, rekao je Milanović, koji je danas na Rabu nazočio obilježavanju 77. obljetnice oslobođenja interniraca iz talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor.

Na upit je li njemu osobno sporna neka od mjera, Milanović je rekao da se to mijenja svaki dan.

“Treba biti discipliniraniji nego inače, to je jedina mjera. Oprezno, držati nekakav razmak, ne skupljajti se u većim grupama, ne ići u zatvorene prostore, to je bilo jasno nakon tjedan dana i to će još neko vrijeme biti tako. Mirno i bez uzbuđenja”, dodao je.

Na pitanje što bi poručio ljudima koji kažu da korona ne postoji, Milanović je rekao da tu ima, kako je rekao Trump, ‘very fine people’. “Tu ima ljudi koji ne žele da im se ulazi u intimni prostor nekim odlukama, a ima ljudi koji su s kolca i konopca. Sorry”, kazao je.

Upitan što ako korona virus uđe u vrtiće i škole, odgovorio je da su djeca i mladi najmanje ugroženi.

“Djeca će se ponašati, naročito srednjoškolci, kako se već djeca i mladi u tim godinama ponašaju, impulzivno, ne pretjerano odgovorno, što je dio sazrijevanja i neće im se moći nametnuti nikakav pretjerano strog režim. I bit će to dobro, što se njih tiče. Vrijeme je da konačno krenu u školu jer ovo predugo traje”, rekao je Milanović

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Slovenije Borut Pahor u subotu su bili na obilježavanju 77. obljetnice oslobođenja interniraca iz talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor na otoku Rabu, na komemoraciji žrtvama jednog od najzloglasnijih talijanskih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu, kroz kojeg je u četrnaest i pol mjeseci prošlo oko 15.000 Hrvata, Slovenaca i Židova, među kojima i oko 1200 malodobne djece.

Jedno od pitanja bilo je i je li s Pahorom razgovarao i o drugim bilateralnim temama.

“Stalno razgovaramo, o stanju u regiji, o svemu što se događa oko nas. O desnilu u Europi. Pod desnilom ne mislim na tradicionalne kršćanske vrijednosti, nego, ne volim riječi antieuropska politika jer to ne znači ništa, ali naprosto u Europi ima jedan broj lidera i političara, koji u svemu vide neprijatelja, od islama, do bubamara, voluharica…”, dodao je.

Na upit jesu li razgovarali o otvaranju granica s obzirom da je Slovenija stavila Hrvatsku na crvenu listu, Milanović je kazao da postoji razlog zašto je to Slovenija napravila.

“Broj dnevno zaraženih je narastao, jer je u Hrvatsku u srpnju i kolovozu došlo gotovo milijun ljudi izvana, zato da bismo mogli zaraditi. Ima li tu iznenađenja, ne bih rekao. To je cijena koju smo mi bili svjesni platiti i kao država i kao društvo i prihvatimo to konačno. U međuvremenu svi ovi ljudi (…) su nešto zaradili. To je bila cijena uspjeha. (…) Nemojmo se čuditi da je na skoro milijun stranaca koji su prodefilirali Hrvatskom i tu ostavili svoj novac, družili se, gomilali se, da se netko nije zarazio, jest. Ali, to je sve skupa cijena rizika kojeg smo svi skupa bili spremni prihvatiti. Reakcija Slovenije je očekivana, to će se promijeniti, kao što vidim cijela slovenska delegacija nosi maske, moraju jer se vraćaju doma, moraju prijeći granicu, ali će ih doma vjerojatno skinuti”, dodao je Milanović

Na upit hoće li s Pahorom razgovarati i koliko može utjecati da se od slovenske strane možda primijeni njemački, regionalni model odnosa prema Hrvatskoj u vezi s mjerama suzbijanja epidemije koronavirusa, Milanović je odgovorio: “On ne odlučuje o tome, kao ni ja u Hrvatskoj.”

Milanović je rekao i da s Pahorom često razgovara, i telefonom. “Teme su političke, tiču se regije, Balkana, istočnog Balkana, svega onoga što se događa oko nas”.

Na upit o izboru prijevoza, broda Učka, kojim su Pahor i Milanović s Brijuna stigli na otok Rab, Milanović je rekao “brod je bio dogovor mene i Boruta, to je uvijek atrakcija,” dodavši da je to bilo dnevno putovanje, na obnovljenu brodu Hrvatske ratne mornarice.

Upitan je li čuo apele iz HDZ-a, ministra obrane, predsjednika Sabora, premijera – da treba biti racionalniji u trošenju resursa, Milanović je rekao da nije. “S obzirom da sam ja vrhovni zapovjednik, ja ću odlučiti što je to racionalnije, ako su to zaista rekli. Vrlo racionalno se odnosimo”, dodao je.

Nakon komemoracije u Kamporu, dvojica predsjednika nazočili su otvaranju fotografsko-dokumentarne izložbe „Posljednji svjedoci / Zadnji pričevalci“ i izložbe „Tkanine otpora: glasovi žena“ u Gradskoj knjižnici Rab.

(Hina)

05.09.2020. 20:48
Izvor:
Hina
RAB, 5. rujna 2020. (Hina) – Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u subotu vezano za prosvjed u Zagrebu protiv mjera ograničavanja zbog epidemije koronavirusa, kako to jest demokracija, ali i ocijenio da je odlazak prosvjednika pred domove umirovljenika idiokracija i katastrofa.

Na pitanje o okupljanju u Zagrebu protiv mjera suzbijanja epidemije Covida 19, je li to festival demokracije, kako kažu sudionici, te je li njemu neka od mjera sporna, Milanović je novinarima na Rabu rekao da je to demokracija, međutim da je po njemu idiokracija otići baš pred domove starijih osoba.

“Od prvoga dana govorimo da su stariji i bolesni oni o kojima moramo brinuti, ne tinejdžeri, ne moja generacija. Otići pred domove umirovljenika i govoriti kako je korona mačji kašaj, to sam vidio da rade, to je katastrofa. Ovo drugo, ako ljudi prosvjeduju protiv maski, u redu”, rekao je Milanović, koji je danas na Rabu nazočio obilježavanju 77. obljetnice oslobođenja interniraca iz talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor.

Na upit je li njemu osobno sporna neka od mjera, Milanović je rekao da se to mijenja svaki dan.

“Treba biti discipliniraniji nego inače, to je jedina mjera. Oprezno, držati nekakav razmak, ne skupljajti se u većim grupama, ne ići u zatvorene prostore, to je bilo jasno nakon tjedan dana i to će još neko vrijeme biti tako. Mirno i bez uzbuđenja”, dodao je.

Na pitanje što bi poručio ljudima koji kažu da korona ne postoji, Milanović je rekao da tu ima, kako je rekao Trump, ‘very fine people’. “Tu ima ljudi koji ne žele da im se ulazi u intimni prostor nekim odlukama, a ima ljudi koji su s kolca i konopca. Sorry”, kazao je.

Upitan što ako korona virus uđe u vrtiće i škole, odgovorio je da su djeca i mladi najmanje ugroženi.

“Djeca će se ponašati, naročito srednjoškolci, kako se već djeca i mladi u tim godinama ponašaju, impulzivno, ne pretjerano odgovorno, što je dio sazrijevanja i neće im se moći nametnuti nikakav pretjerano strog režim. I bit će to dobro, što se njih tiče. Vrijeme je da konačno krenu u školu jer ovo predugo traje”, rekao je Milanović

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Slovenije Borut Pahor u subotu su bili na obilježavanju 77. obljetnice oslobođenja interniraca iz talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor na otoku Rabu, na komemoraciji žrtvama jednog od najzloglasnijih talijanskih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu, kroz kojeg je u četrnaest i pol mjeseci prošlo oko 15.000 Hrvata, Slovenaca i Židova, među kojima i oko 1200 malodobne djece.

Jedno od pitanja bilo je i je li s Pahorom razgovarao i o drugim bilateralnim temama.

“Stalno razgovaramo, o stanju u regiji, o svemu što se događa oko nas. O desnilu u Europi. Pod desnilom ne mislim na tradicionalne kršćanske vrijednosti, nego, ne volim riječi antieuropska politika jer to ne znači ništa, ali naprosto u Europi ima jedan broj lidera i političara, koji u svemu vide neprijatelja, od islama, do bubamara, voluharica…”, dodao je.

Na upit jesu li razgovarali o otvaranju granica s obzirom da je Slovenija stavila Hrvatsku na crvenu listu, Milanović je kazao da postoji razlog zašto je to Slovenija napravila.

“Broj dnevno zaraženih je narastao, jer je u Hrvatsku u srpnju i kolovozu došlo gotovo milijun ljudi izvana, zato da bismo mogli zaraditi. Ima li tu iznenađenja, ne bih rekao. To je cijena koju smo mi bili svjesni platiti i kao država i kao društvo i prihvatimo to konačno. U međuvremenu svi ovi ljudi (…) su nešto zaradili. To je bila cijena uspjeha. (…) Nemojmo se čuditi da je na skoro milijun stranaca koji su prodefilirali Hrvatskom i tu ostavili svoj novac, družili se, gomilali se, da se netko nije zarazio, jest. Ali, to je sve skupa cijena rizika kojeg smo svi skupa bili spremni prihvatiti. Reakcija Slovenije je očekivana, to će se promijeniti, kao što vidim cijela slovenska delegacija nosi maske, moraju jer se vraćaju doma, moraju prijeći granicu, ali će ih doma vjerojatno skinuti”, dodao je Milanović

Na upit hoće li s Pahorom razgovarati i koliko može utjecati da se od slovenske strane možda primijeni njemački, regionalni model odnosa prema Hrvatskoj u vezi s mjerama suzbijanja epidemije koronavirusa, Milanović je odgovorio: “On ne odlučuje o tome, kao ni ja u Hrvatskoj.”

Milanović je rekao i da s Pahorom često razgovara, i telefonom. “Teme su političke, tiču se regije, Balkana, istočnog Balkana, svega onoga što se događa oko nas”.

Na upit o izboru prijevoza, broda Učka, kojim su Pahor i Milanović s Brijuna stigli na otok Rab, Milanović je rekao “brod je bio dogovor mene i Boruta, to je uvijek atrakcija,” dodavši da je to bilo dnevno putovanje, na obnovljenu brodu Hrvatske ratne mornarice.

Upitan je li čuo apele iz HDZ-a, ministra obrane, predsjednika Sabora, premijera – da treba biti racionalniji u trošenju resursa, Milanović je rekao da nije. “S obzirom da sam ja vrhovni zapovjednik, ja ću odlučiti što je to racionalnije, ako su to zaista rekli. Vrlo racionalno se odnosimo”, dodao je.

Nakon komemoracije u Kamporu, dvojica predsjednika nazočili su otvaranju fotografsko-dokumentarne izložbe „Posljednji svjedoci / Zadnji pričevalci“ i izložbe „Tkanine otpora: glasovi žena“ u Gradskoj knjižnici Rab.

(Hina)