Ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj javno je istupila zbog, kako kaže, sve alarmantnije situacije u Hrvatskoj, ali i ostalim državama jugoistočne Europe.
Kao najveće opasnosti opstojnosti država u nadolazećih desetak godina vidi izraziti demografski pad, te stalno i nezaustavljivo migriranje domicilnog stanovništva prema državama razvijenog kapitalizma u potrazi za boljim životnim prilikama.
Kako kaže, od navedenih nemilih pojava koje su već počele društvenu eroziju nije izuzeta niti Hrvatska, a svojim posljedicama posebice „udaraju“ na potrošačke trendove i formiranje realnog tržišta prema novonastalim uvjetima u kojima se prema neslužbenim statistikama iz Hrvatske odselilo više od 300.000 građana. Upravo je zadaća i prije svega misija Instituta za migracije i narodnosti koji je javna znanstvena ustanova specijalizirana za multidisciplinarno istraživanje migracija: unutrašnjih, vanjskih, nacionalnih manjina hrvatskog iseljeništva i ilegalnih migracija, ne samo skrenuti pozornost na ova društveno – ekonomska zbivanja, nego i zadatak ponuditi alate i sadržaje mogućih rješenja ili barem prilagodbe na novonastalno stanje.
– Odašiljemo i ovaj javni apel hrvatskim gospodarstvenicima od korporativnog sektora do malih poduzetničkih i obrtničkih projekata da zajednički izradimo sustavno istraživanje tržišta i kupaca pod utjecajem migracija, ali i sve drastičnijem demografskom padu koji se sve više osjeća – upozorava ravnateljica Perić Kaselj.
Iseljavanje iz Hrvatske danas je postao svakodnevni proces. Tradicionalno smo emigracijska zemlja koja je zbog povijesnih prilika/neprilika, ekonomskih i političkih faktora predodređena za stalno migriranje. Ovaranje granica tržišta rada još više je omogućilo iseljavanje, a poglavito mladih i visokoobrazovnog (brain drain) stanovništva.
– Već dugo upozoravam kako je potrebna i nužna koordinacija državnih tijela i znanstvenih institucija (u Hrvatskoj tako i u zemljama u kojima Hrvati useljavaju/ žive) koji se bave ovom problematikom kako bi pravovaljano iskoristili svoja znanstvena i stručna znanja i resurse za donošenje konstruktivnih mjera i strategija za dobrobit hrvatskog društva – istaknula je i dodala kako u posljednje vrijeme mediji neprestano šalju pomalo „zabrinjavajuću sliku“ o iseljavanju koristeći snažnu retoriku poput: egzodus Hrvata, kataklizma iseljavanja, masovno iseljavanje, epidemija iseljavanja i sl.
Napominje kako problema uvijek ima, i nužno će ih uvijek i postojati, ali da zato trebamo tražiti rješenja. Moramo uzeti u obzir kako hrvatska država postoji tek 27. godina i kako još uvijek, mada sporo, pronalazi pravi put razvoja.
– Svi bi morali biti odgovorniji kao pojedinci, građani, državljani. Trebali bi međusobno više komunicirati, uvažavati različitosti, graditi i na kraju voljeti ovu državu. Moj dojam je da smo u stalnom raskoraku između prošlosti i budućnosti te da pritom ne živimo sadašnjost. Iseljavanje/migracije su prirodan proces i to ne možemo spriječiti. Možemo jedino ovu državu učiniti poželjnim mjestom življenja i stanovanja kako bi se što manje njih/nas odlučilo za trajno iseljavanje, a što više poželjelo povratak u domovinu – zaključila je. Mišljenja je kako to nije nemoguće i da je uz to nužno što prije izgraditi i odnos povjerenja matične domovine s hrvatskom dijasporom te apelira da se uz pomoć ove insitutucije povede ne samo rasprava o stanju na tržištu, potrošačkim navikama te stanju ponude i potražnje kroz prizmu demografskog pada i odljeva kupaca / potrošača iz Hrvatske nego i sustavno istraživanje kroz koje će se doći do potrebnih rješenja i odgovora na nastalo stanje koje sve više potkopava domaću ekonomiju.
Upozorava kako mnoge institucije/sektori rade dobre poslove, ali se ne uspostavlja nužni red koji bi rezultirao jasnim i definiranim mjerama, strategijama, planovima. Stoga se stječe dojam kako je sve pomalo kaotično. Ljudi moraju imati povjerenje u državu u pravni sustav. Političari koji se danas obično karakteriziraju kao interesne skupine gdje svaki od njih ili u grupi pribavlja vlastitu korist trebali bi svjedočiti pravednost i odgovornost u svom djelovanju-donošenju odluka o kojima zavisi cijeli nacionalni sustav.
– Ako razmotrimo posljednja istraživanja vezana uz suvremeno iseljavanje iz Hrvatske pokazuje se kako ono nije nužno uvjetovano ne pronalaženjem posla već upravo nezadovoljstvom života u Hrvatskoj zbog nepovjerenja prema Vladi, političarima, sustavu – rekla je.
prigorski.hr