Predsjednik IDS-a Dalibor Paus ocijenio je u četvrtak govoreći o najavljenim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju da nije dobro što se stabilnost i učinkovitost zdravstvenog sustava ponovno pokušava postići centralizacijom županijskih bolnica i zavoda.
“To se u povijesti već pokazalo neučinkovitim jer bolnice pod upravom centralne vlasti generiraju veće gubitke i dugove. Dijagnoza hrvatskoga zdravstvenog sustava je ozbiljna, a najavljenom centralizacijom stanje će postati terminalno. Sustav stvara skoro 300 milijuna kuna novih dugova mjesečno, Hrvatska je pri dnu europskih država po izdvajanjima za zdravstvo, a centralizacija županijskih bolnica i zavoda pogoršat će stanje na štetu samih pacijenata”, rekao je Paus na konferenciji za novinare u Puli.
Dodao je kako, upravo zahvaljujući sufinanciranju istarskih gradova, općina i županije, Istrani godinama imaju veći standard u zdravstvenoj zaštiti u odnosu prema ostatku Hrvatske te kako će se IDS zauzimati da tako bude i ubuduće.
IDS je konferenciju za novinare sazvao zbog najavljenih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji su prošlog tjedna upućeni u javnu raspravu, a koji su obaveza u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za daljnja financijska sredstva iz europskih fondova.
Naime, kako je rekao Paus, prema NPOO-u, želja je Vlade uspostaviti tzv. zdravstvene regije pod vodstvom kliničkih bolničkih centara, što bi podrazumijevalo kratkoročno funkcionalno povezivanje ustanova te poslije spajanja.
“IDS se pita znači li to da će se s vremenom neke usluge koje se danas obavljaju u Općoj bolnici u Puli morati obavljati negdje drugdje, primjerice u Rijeci. To bi osjetno unazadilo razinu zdravstvene zaštite koju istarski građani imaju”, istaknuo je predsjednik IDS-a.
Podsjetio je da je prosjek Europske unije za izdvajanja u zdravstvu 9,9 posto BDP-a, a Hrvatska izdvaja samo 6,8 posto. Također, izdvajanje za zdravstvo u Hrvatskoj iznosi 962 eura po stanovniku, a u Istri zbog mnogih nadstandarda koje financiraju Županija, gradovi i općine izdvaja se 1222 eura po stanovniku, što je čak 27 posto više.