Danas je u Križevcima svečano otvoren Sedmi znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – Biblija u hrvatskoj baštini“.

Ovaj značajan znanstveni događaj, koji je u 9 sati započeo u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“, okupio je dvadesetak uglednih stručnjaka i znanstvenika iz cijele Hrvatske s ciljem analize književnih, kulturnih, iseljeničkih i psihosocijalnih gledišta biblijske baštine.
Suorganizatori ovogodišnjeg simpozija su Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glas Koncila i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“.

Bogat program kroz četiri tematske sesije

Znanstveni program započeo je pozvanim predavanjem istaknutog kroatista Stipe Botice na temu Biblija i hrvatska usmena književnost. Rad skupa nastavlja se kroz četiri dinamične sesije:

Prva sesija: Otvaraju je Danijel Labaš, Krunoslav Novak, Ivan Uldrijan i Matea Vidulić analizom Šarićeve Biblije i doprinosa Luke Brajnovića. Neven Drozdek govori o religioznom diskursu Dragutina Tadijanovića, Mirko Ćurić o pjesništvu Janka Tombora, dok Tamara Bodor zaključuje izlaganjem o motivu Jude Iškariotskog u zbirci Milovana Mikovića.

Druga sesija: Fokusirana je na prozu i dramu. Cvijeta Pavlović izlaže o počecima modernog hrvatskog romana kroz djelo Ivana Krstitelja Tkalčića, Monika Jurkovac analizira romane Štefe Jurkić i Fedy Martinčić, dok se Zlatko Vidačković i Jerko Valković osvrću na Begovićevu dramu Božji čovjek. Sesiju zatvara Nikola Cik temom o vjersko-informativnom listu Podravski zvonici.

Treća sesija: Okrenuta je povijesnim tekstovima i prijevodima. Anđelo Maly drži predavanje o Knjizi o Esteri, Silvio Košćak analizira Vinodolski zbornik, Kristijan Kuhar govori o hrvatskoglagoljskim brevijarima, a Vlatko Smiljanić o biblijskoj sastavnici u radu Mirka Danijela Bogdanića.

Četvrta sesija: Posvećena je tradiciji i glazbi. Tanja Baran izlaže o biblijskim narativima u tradicijskoj kulturi, Ana Tereza Želinski o zapisima Luke Lukića, a skup službeno zatvara Eva Kirchmayer Bilić s temom o Bibliji kao nadahnuću hrvatskim skladateljima prve polovice 20. stoljeća.

Ciljevi i trajna vrijednost skupa

Glavni cilj ovog simpozija je znanstveno vrednovanje i analiza često zanemarene hrvatske književnosti kršćanskoga nadahnuća, čime se želi premostiti umjetno stvoreni diskontinuitet u domaćoj književnosti i kulturi.
Svi prezentirani radovi proći će stručnu recenziju te će biti objavljeni u znanstvenom časopisu „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija tijekom 2027. godine. Organizacijski odbor, na čelu s predsjednikom doc. dr. sc. Vlatkom Smiljanićem i tajnicom dr. sc. Tamarom Bodor, uspješno je koordinirao ovaj važan korak u očuvanju hrvatske kulturne i duhovne baštine.

U uvodnom dijelu programa, nakon svečanog otvorenja, uslijedili su pozdravni govori domaćina i uvaženih gostiju.
Okupljene su na početku pozdravili Tanja Baran – u ime Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić”, Marina Vidović-Krušić – ravnateljica Gradske knjižnice „Franjo Marković” Križevci, Stjepan Soviček – križevački župnik, koji je uputio pozdrave i u ime biskupa bjelovarsko-križevačkog mons. Vjekoslava Huzjaka, Vladimir Lončarević – književni tajnik Matice hrvatske i izaslanik predsjednika Matice hrvatske Damira Zorića, Domagoj Brozović – pročelnik Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Branimir Stanić – direktor i glavni urednik Glasa Koncila i Vlatko Smiljanić – predsjednik Organizacijskog odbora znanstvenog skupa.

Govornici su u svojim obraćanjima istaknuli važnost kontinuiteta ovog simpozija u Križevcima te njegov golem doprinos sustavnom istraživanju, hrvatskom identitetu, vrednovanju i afirmaciji kršćanskih motiva i biblijske baštine u ukupnoj hrvatskoj kulturi i književnosti.

PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO PRO