Dvadesetogodišnja vladavina Milana Bandića

28. veljače 2021. Autor: prigorski.hr Hrvatska Dvadesetogodišnja vladavina Milana Bandića


Politička vladavina zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je iznenada u nedjelju rano ujutro preminuo u 66. godini od posljedica srčanog udara, bila je obilježena mnoštvom ostvarenih gradskih projekata, ali i brojnim aferama, skandalima i sudskim procesima.

Bandić je rođen 22. studenoga 1955. u Grudama u Bosni i Hercegovini, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a 2000. upisao je poslijediplomski studij na tom fakultetu.

Od 1980. do 1983. radio je u tvornici Ledo, a od 1983. do 1990. bio je zaposlen u Općini Pešćenica.

Političku karijeru započeo je u SDP-u, u kojem je bio do 2009. godine.

Zagrebački gradonačelnik postao je 2000., a dvije godine kasnije, 2002. napravio je gaf zbog čega je dao ostavku. Pod utjecajem alkohola uzrokovao je prometnu nesreću. Svojim vozilom udario je u drugi automobil te je bježao pred policijom.

Već 2005. godine vratio se u gradonačelničku fotelju.

Opterećen mnogim aferama od kojih su tek dvije dobile sudski epilog

U 21-godišnjoj vladavini bio je opterećen mnogim aferama, od kojih su dvije dobile sudski epilog, iako je protiv njega bilo podneseno više od 250 kaznenih prijava.

Od navodno spornih poslova koji su se dodjeljivali kumovima, do razmjene gradskih zemljišta na štetu grada, poslova oko nadstrešnica, do sumnji na nezakonitu gradnju zagrebačkih fontana.

U listopadu 2014., zajedno s nekolicinom najbližih suradnika, uhićen zbog sumnji za niz kaznenih djela na štetu grada kojemu je bio na čelu – od nezakonitog pogodovanja i zapošljavanja, zbrinjavanja otpada, korištenje službenih automobila u privatne svrhe te krivotvorenje isprava u slučaju koji je kasnije postao poznat kao afera Agram.

Suđenje u aferi Agram je još uvijek u tijeku.

Bandiću se na zagrebačkom Županijskom sudu sudilo i u aferi Štandovi u kojoj ga se teretilo za pogodovanje udruzi ”U ime obitelji”. U tom postupku je u listopadu 2018. nepravomoćno oslobođen optužbi, no ta presuda još uvijek nije postala pravomoćna jer Vrhovni sud još nije raspravljao o žalbama.

Bandić se na sudovima pojavljivao i kao svjedok u nekolicini od sudskih postupaka protiv njegovih najbližih suradnika u aferama Bundekfest, Čistoća, Krašograd, GUP, Nadstrešnice, Prljavi policajci, Pročistač, Suhi led, Struja, Vrtići, Cibona te izvlačenje novaca iz zagrebačkog Adventa.

U većina tih afera sudilo se zbog navodnih nezakonitosti s gradskim novcem ili nekretninama, a suđenja su još uvijek u tijeku ili se očekuje pravomoćna odluka Vrhovnog suda.

Izgradnju i otvaranje sljemenske žičare također su popratile afere i višestruka poskupljenja. Javnost je između ostalog doznala i da će žičara po metru biti skuplja i od švicarske, optočene Swarovski kristalima, koja vodi do vrha Matterhorna.

Na youTubeu se pojavio sedmosatni video materijal o zagrebačkoj žičari, sa stotinama dokumenata i ugovora, s cijenama koje su konstantno rasle, od prvotnih tristotinjak milijuna kuna na sto milijuna eura. U cijelu priču uključio se i USKOK i PNUSKOK.

Neki su gradski projekti izazivali i proteste građana, poput garaža u Varšavskoj koje su na kraju realizirane. Među zadnjim projektima koji je izazvao proteste je i Manhattan na Savi koji na kraju ipak nije realiziran jer Skupština Zagreba nije usvojila izmjene GUP-a koje bi taj projekt omogućile.

Fontane, “zlatni” WC na okretištu u Dubravi, “srebrni” na Trgu kralja Petra Krešimira IV., uređenje Trga žrtava fašizma, kućice na Mirogoju također su među sumnjivim poslovima koje se gradonačelniku stavljaju na teret.

Mnogo realiziranih projekata

Mnogo je i realiziranih projekata koji su podgili standard grada. Od 433 odgojno-obrazovna objekta, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, koliko ih Grad Zagreb ima danas, u posljednjih 20 godina izgrađena je ili rekonstruirana i dograđena čak jedna trećina.

Za njegovih mandata izgrađeni su i mnogobrojni objekti javne namjene kao što su zgrada Hitne pomoći, Muzej suvremene umjetnosti, Glazbena akademija, bazeni u Sesvetskom Kraljevcu, na Sveticama i u Utrinama.

Modernizaciji i kvaliteti javnog gradskog prijevoza u Zagrebu doprinijelo je 270 tramvaja, među kojima su i moderni niskopodni tramvaji zagrebačke proizvodnje i više od 430 autobusa te vozila za prijevoz osoba s invaliditetom.

Park Bundek danas je poznato okupljalište građana.

Jedno cijelo naselje, Jelkovec u Sesvetama, izgrađeno je na mjestu bivše svinjogojske farme.

Radnička cesta spojena je s Domovinskim mostom, rekonstruiran je i Zagrebački rotor koji je bio crna točka prometa. Spojene su stara i nova Branimirova, denivelirana Slavonska avenija na križanju s Heinzelovom i na križanju s Ulicom Ljudevita Posavskog u Sesvetama. Denivelarana je i Ljubljanska kod City Centra West, a izgrađen je Jankomirski most.

Pred gradonačelnikom je bio i zahtjevan posao obnove Zagreba nakon potresa koji nije započeo iako je od toga prošlo godinu dana, a grad je u međuvremenu pogodio novi.

Obilazio kvartove do samog kraja, već neko vrijeme imao problema sa zdravljem

Bandić je gotovo do samoga kraja obilazio gradske četvrti. Već neko vrijeme imao je ozbiljnih problema sa zdravljem nakon što je 2003. imao je teški moždani udar.

Prije tri godine zbog srčanih problema ugrađen mu je stent, a u lipnju prošle godine također mu je pozlilo pa je bio hospitaliziran u KBC-u Zagreb.

U međuvremenu imao je plućnu emboliju i nekoliko kirurških zahvata i lomova kostiju. Nedavno je operirao i glasnice, od čega je bio potpuno izgubio glas.

Bandić je bio predsjednik zagrebačkog SDP-a od 1997. godine, a 2009. je isključen iz SDP-a kada se kandidirao na predsjedničkim izborima kao nezavisni kandidat.

Njegov politički uspon prema gradonačelničkoj fotelji krenuo je 1995. kada je postao vijećnik u Skupštini Grada Zagreba, a od 2000. zastupnik u Zastupničkom domu hrvatskog Sabora, potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Iste godine u trećem mandatu izabran je za vijećnika Skupštine Grada Zagreba, a 31.svibnja te godine na sjednici Skupštine Grada Zagreba izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Na tu dužnost stupio je 2. lipnja 2000. godine te je ponovno izabran izabran 20. lipnja 2001. godine.

U travnju 2002. izabran je za zamjenika gradonačelnice Grada Zagreba.

Po treći puta je postao zagrebački gradonačelnik u lipnju 2005. godine, a 31. svibnja 2009. na neposrednim izborima izabran je po četvrti put za gradonačelnika.

U lipnju 2013. na neposrednim izborima (drugi krug) kao neovisni kandidat (kandidat grupe birača), po peti puta izabran je za gradonačelnika Zagreba, a njegova lista, pojedinačno gledajući, osvojila najviše mandata u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

U lipnju 2017. je na neposrednim izborima (drugi krug) kao kandidat stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, koju je osnovao sa svojim suradnicima, po šesti puta izabran za gradonačelnika Zagreba, a stranka je osvojila najveći broj mandata u Skupštini.

Bio je oženjen i imao kćer.

(Hina)

Facebook Comments