Hrvatska narodna banka objavila je konačne podatke o ukupnom dugu opće države na kraju rujna prošle godine, prema kojima je on iznosio 344,7 milijardi kuna ili 82,4 posto bruto domaćeg proizvoda.

Prema konačnim podacima ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju rujna 2021. godine iznosilo je 344,7 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj lipnja 2021. ostvaren rast od 3,9 milijardi kuna (ili 1,1%), a u odnosu na kraj rujna 2020. taj je dug veći za 18,7 milijardi kuna (ili 5,7%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 7,9 milijardi kuna (ili 3,6%) te inozemnog duga za 10,8 milijardi kuna (ili 10,2%).

U odnosu na prethodno tromjesečje za unutarnji dug bilježi se rast od 6,3 milijarde kuna (ili 2,9%), a za inozemni dug pad od 2,5 milijardi kuna (ili 2,1%).

Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni je dug na kraju rujna 2021. iznosio 82,4% BDP-a, a na kraju rujna prethodne godine taj je udio iznosio 84,7%, što je smanjenje od 2,3 postotna boda na godišnjoj razini, ali i smanjenje od 3,7 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je ovaj udio iznosio 86,1%.

Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju rujna 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,3%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,5%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,2%).

Pritom je kratkoročni dug na kraju rujna 2021. bio za 0,2 milijarde kuna (ili 0,8%) veći u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 18,2 milijarde kuna (ili 5,9%).