Ako Rusija obustavi isporuku prirodnog plina Europskoj uniji, Hrvatska će moći popuniti najviše 30 posto svojeg plinskog skladišta, procijenila je Europska mreža operatera prijenosnog sustava za plin (ENTSOG) koja okuplja kompanije za transport plina zemalja članica EU, piše Jutarnji list.

Taj nalaz suprotan je tvrdnjama vlade koja uvjerava javnost da Hrvatska uživa visok stupanj sigurnosti od mogućeg prekida isporuke ruskog plina, navodi dnevnik u broju od utorka.

“U slučaju obustave isporuke ruskog plina većina članica EU neće moći ostvariti više od 80 posto planirane popune zaliha plina sa značajnim odstupanjima među njima. Naša je analiza pokazala ograničenost uvoznih kapaciteta u srednjoj i istočnoj Europi te ograničenja u infrastrukturi na sjeverozapadu i istoku Europe. To su faktori koji ograničavaju moguće ublažavanje manjka plina”, ističe se u izvješću ENTSOG-a o mogućim posljedicama ruskog embarga na izvoz plina u EU.

Prema istom izvoru, najmanje teškoće u popunjavanju svojih skladišta plina, ako Rusija “zavrne pipu”, imat će Velika Britanija, Belgija, Francuska, Španjolska i Portugal.

Za njih ENTSOG procjenjuje da će u spomenutom scenariju popuniti svoje zalihe plina između 90 i 100 posto. U drugoj skupini zemalja ENTSOG-ove analize su Njemačka, Nizozemska i Italija za koje ta organizacija procjenjuje da bi mogle popuniti svoja skladišta između 30 i 60 posto. Pritom se upozorava kako te tri države raspolažu s 50 posto skladišnih kapaciteta za plin u Europskoj uniji.

Hrvatska zajedno s Litvom, Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Austrijom, Slovenijom, Bugarskom i Rumunjskom, u podjeli ENTSOG-a, čini treću skupinu članica EU koje će najteže prebroditi ruski embargo na izvoz plina u EU. Te će članice EU, navodi spomenuti izvor, popuniti najviše 35 posto svojih skladišnih kapaciteta prirodnog plina.

Za Latviju, Finsku i Estoniju ENTSOG ne navodi procjenu popune skladišta, nego ocjenu kako će te zemlje, ako Rusija uvede embargo, biti suočene s velikim povećanjem potražnje za plinom u ljetnim mjesecima iz zemalja srednje i jugoistočne Europe. Podsjeća se kako srednja i jugoistočna Europa ljetne potrebe za plinom zadovoljavaju iz Latvije, Finske i Estonije, a ruski plin kupuju za zalihe uoči sezone grijanja, piše novinar Jutarnjeg lista Vedran Marjanović.