Križevački vremeplov

foto-kult-1

Marcel Kiepach (Križevci, 12. veljače, 1894. – Ruska Poljana, 13. kolovoza 1915.)

Rodio se kao prvo dijete u braku vlastelina Josipa i Marte Kiepach. Dobiva ime po svojem djedu, prvom križevačkom Kiepachu. Bio je veliki izumitelj na polju elektrotehnike. Nažalost, neopravdano zaboravljen, a široj javnosti gotovo nepoznat po svojim izumiteljskim zaslugama. Rodio se 12. veljače 1894. godine u Križevcima gdje završava pučku školu. …

Pročitaj više »
Križevci stari razglednica

Alexander Goldschmidt (Križevci, 13. 2. 1872 – Križevci, 10. 8. 1939).

Rođen je u Križevcima 13. veljače 1872. godine. Bio je tajnik 10, a predsjednik židovske općine ukupno 12 godina. Bio je poznati trgovac građevinskim materijalom. Trgovina mu se nalazila na početku Strossmayerovog trga, danas zgrada nasuprot paviljona. U trgovini se prodavalo i željezo, staklo, porculan, svjetiljke, mješovita roba, mirodije, kolonijalna …

Pročitaj više »
Lucija ožegović

Lucija Ožegović (Budimpešta 12. travnja 1896. – Zagreb, 9. kolovoza 1962.)

Djetinjstvo je provela na imanju u Guščerovcu pokraj Križevaca. Pjevanje je učila u Hrvatskom glazbenom zavodu (1912-13), nastavila na Glazbenoj akademiji u Beču do 1916. godine. Karijeru započela u Ljubljani kao Paulina u “Pikovoj dami” Čajkovskog 1919. godine. Njene najvažnije uloge su Kata u “Koštani” Konjovića, Marcelina u “Figarovom piru” …

Pročitaj više »
stjepan borosa

Stjepan Boroša (Stubica, 1. kolovoza 1856. – Rim, 31. siječnja 1905.)

Pisac, doktor teologije. U Križevcima učitelj osnovne škole i predavač vjeronauka na Gospodarskom učilištu 1883 – 85. Pisac većeg broja filozofskih i političkih rasprava, kao što su Kako nas je Ugarska branila (1896), Kako nas Ugarska uzdiže (1902) itd. Poznat je i kao dobrotvor. Izvor: Leksikon Križevčana prigorski.hr

Pročitaj više »
Konstantin Stanić

Konstantin Stanić (Mrzlo Polje Žumberačko, 1756. – Križevci, 31. srpnja 1830.)

Konstantin Stanić bio je grkokatolički biskup, prevodilac i pisac. Rođen je 1756. godineu Mrzlom Polju Žumberačkom. Gimnaziju je završio u Zagrebu, filozofiju i teologiju u Rimu, gdje je doktorirao 1782. godine. U Križevce dolazi 1809. godine. Postaje grkokatoličkim biskupom 1814. godine. Pisao epske i prigodne pjesme i latinske spise. Proučavao …

Pročitaj više »
Dragutin Bukvić

Dragutin Bukvić (Pazin, 5. siječnja 1918. – Križevci, 16. lipnja 1978.)

Bio je jedan od prvih križevačkih sportskih radnika. Tajnik, trener, domar, čuvar, čistač. Dobri duh “Bukvićevog igrališta” i sportskog života grada. U svojoj bogatoj sportskoj karijeri vodio je nogometne i rukometne ekipe grada Križevaca. Od 1952. godine vodio je juniorsku ekipu KŠK-a sa kojom je najprije osvojio 1. mjesto juniorskog …

Pročitaj više »
Milan Grlović

Milan Grlović (Križevci, 10. listopada 1852. –Zagreb, 9. lipnja 1915.)

Hrvatski novinar i književnik. Potomak plemićke obitelji Gerloczy. Pučku školu polazio u rodnome gradu, a gimnaziju u Varaždinu. Godine 1868. objavio mu je Gj. Deželić prvi prozni tekst (Petar Veliki, u Dragoljubu),a 1870. u Varaždinskom je kazalištu izvedena njegova pošalica Cjelov(kao novinar poslije je mnogo pisao o kazalištu). Studirao je …

Pročitaj više »
janko šimrak

Janko Šimrak (Šimraki, Žumberak, 29. svibnja 1883. – Križevci, 9. kolovoza 1946.)

Janko Šimrak bio je hrvatski grkokatolički biskup. Filozofsko-teološki studij pohađao u Zagrebu i Innsbrucku, gdje je i doktorirao (1910). Od 1925. redoviti profesor istočnoga bogoslovlja na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, od 1942. biskup Križevačke eparhije. Dao je obnoviti križevačku katedralu Presvetoga Trojstva (posvetio je 31. X. 1943), urediti muzej, …

Pročitaj više »
foto-3755

Marijan Detoni (Križevci, 18. travnja 1905. – Zagreb, 11. svibnja 1981.)

Marijan Detoni bio je hrvatski slikar i grafičar. Rođen je u Križevcima 18. travnja 1905. godine. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu studirao je 1924–28. u klasi Lj. Babića (grafiku kod T. Krizmana), pohađao je specijalku kod V. Becića 1928/29. Bio je član skupine Zemlja (1932–34), profesor na Akademiji likovnih umjetnosti …

Pročitaj više »