Priča oko posla izrade softvera teškog oko 16,24 milijuna kuna, koji je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije u vrijeme dok mu je na čelu bila Gabrijela Žalac dodijelilo tvrtki Ampelos, mogla bi dobiti i svoj pravosudni epilog, piše u petak Jutarnji list.

Kako se neslužbeno doznaje, policajci iz PNUSKOK-a su po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), novoformiranoga tužiteljskoga tijela koje se bavi malverzacijama u kojima su oštećeni Europski fondovi, izvršili nekoliko pretraga u navedenome ministarstvu te izuzeli dokumentaciju vezanu upravo oko posla s Ampelosom.

Sporni posao počeo je direktnom dodjelom u rujnu 2017. da bi, nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) poništila odluku o dodjeli posla, na raspisanom javnom natječaju pobijedila tvrtka Marija Jukića, Ampelos, koja se jedina javila na natječaj.

Mediji o tome izvještavaju već godinama. O čitavome slučaju prvi je pisao Jutarnji list, kada je u studenome 2017. DKOM po žalbi KING ICT-ja, ukinuo odluku Žalac da posao, tada vrijedan 10 milijuna kuna, bez natječaja dodijeli zajednici ponuditelja – tvrtkama Razvojna platforma i Micro projekt, kojima je na čelu bio Mladen Šimunac, poznanik tadašnje ministrice Žalac.

DKOM je zaključio kako za Ministarstvo nije dokazalo na temelju kojih činjenica i okolnosti je zaključilo da u konkretnom slučaju ne postoji razumna alternativa ili zamjena za natječaj.

Zanimljivo je kako je KING ICT u svojoj žalbi koja je srušila posao naveo kako nije istina da su izabrane tvrtke jedine koje su u državi u stanju obaviti predmetni posao već da to može njih nekoliko: među ostalima tvrtke Ampelos i InfoDom.

Nakon što im je DKOM osporio dodjelu posla bez natječaja, odnosno putem tzv. pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje, Ministarstvo je raspisalo natječaj, sada, međutim, vrijedan 16,24 milijuna kuna, odnosno oko 13 milijuna kuna + PDV.

Na natječaj se pak javio samo jedan ponuditelj – zajednica koju su činile tvrtke Ampelos d.o.o. i InfoDom d.o.o. Naravno, one su i izabrane na natječaju, koji se medijima činio dosta čudan. Prije svega problematizirali su da postoji posredna povezanost između vlasničkih struktura tvrtki koje su pobijedile na natječaju te onih kojima je godinu dana prije posao bio dodijeljen direktno, donosi Jutarnji list. (Hina)