Bosna i Hercegovina želi i očekuje da dio trase Jadransko-jonske autoceste prolazi kroz njen teritorij i očekuje da će Hrvatska to uvažiti jer je riječ o projektu koji je od zajedničkog interesa, kazao je u srijedu u Sarajevu novi predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Nakon povratka iz Bruxellesa, gdje je u utorak održan sastanak premijera država regije posvećen infranstrukturnim projektima, Zvizdić je novinarima kazao kako je tom prigodom iznio prijedlog da se 110 kilometara Jadransko-jonske autoceste gradi kroz BiH, umjesto kroz dubrovačko zaleđe.

“Čini se da bi takva autocesta mogla biti realizirana u razmjerno kratkom vremenu”, kazao je Zvizdić.

Odgovarajući na pitanje Hine, Zvizdić je potvrdio kako o tome nema konačnog dogovora s Hrvatskom, no kako očekuje da hrvatska vlada uvaži argumente koji idu u prilog takvom prijedlogu.

“Slijede nam pregovori i razgovori s Hrvatskom”, kazao je Zvizdić ističući kako Jadransko-jonsku autocestu treba promatrati kao logičnu sastavnicu šire regionalne i europske mreže cestovnih koridora odnosno kao nastavak već izgrađene “Dalmatine”.

“Smatram da je trasa kroz BiH jednostavnija i kvalitetnija za gradnju, a ujedno značajno poboljšava ekonomsku isplativost koridora V c”, kazao je Zvizdić.

Prijedlozi poput ovoga i ranije su se mogli čuti iz BiH, no do sada su nailazili na odlučno protivljenje tijela vlasti Dubrovačko-neretvanske županije.

Njihova je ocjena kako bi u slučaju gradnje Jadransko-jonske autoceste preko Popova polja odnosno istočne Hercegovine, umjesto kroz zaleđe Dubrovnika, taj dio Hrvatske ostao u prometnoj izolaciji, čime bi bila prouzročena velika šteta lokalnom stanovništvu i gospodarstvu uključujući turizam.

Zvizdić je ipak kazao kako se nada da će Hrvatska razumjeti razloge i argumente koji dolaze iz BiH.

“Očekujemo da bi razgovori o tome mogli završiti u pozitivnoj atmosferi”, kazao je Zvizdić.

Gradnja Jadransko-jonske autoceste je ipak tek druga faza razvoja velikih regionalnih prometnih projekata, a u prvoj je za BiH ipak najvažniji završetak autoceste na koridoru V c, odnosno njene preostale dvije trećine. “To je za nas nulti prioritet”, kazao je Zvizdić.

Vlasti u BiH uz to žele od EU dobiti potporu za cestovnu komunikaciju pravcem od Bosanske Gradiške preko Banje Luke i Travnika ka Sarajevu, kao i za rekonstrukciju i poboljšanje postojeće željezničke mreže te za moderniziranje i proširenje zračne luke u Sarajevu, kao i za obnovu plovnog pravca na rijeci Savi uz obnovu luka u Bosanskom Šamcu i Brčkom.

Dio je to strategije čiji je cilj infrastrukturno povezivanje svih država regije. “Kriterij je da sve mreže moraju povezivati glavne gradove, gospodarska središta i luke na zapadnom Balkanu”, pojasnio je Zvizdić.

U pogledu financiranja očekuje se potpora EU u izradi studija te milijarda eura za same projekte, dok se očekuje da bi od drugih investitora moglo biti prikupljeno do 10 milijardi eura.

Svi bi projekti trebali biti realizirani do 2030. godine, a 2023. godine uslijedio bi prvi pregled postignutog.

Nakon prve faze prometnog povezivanja uslijedila bi faza energetskog povezivanja zapadnog Balkana.

(Hina)

Fotografija: fah