U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Kri┼żevci otvorena je u ─Źetvrtak retrospektivna izlo┼żba povodom sedamdeset godina ┼żivota i mnogo desetlje─ça plodnog likovnog djelovanja kri┼żeva─Źkog slikara Zorana Homena. Slikara, arheologa, muzealca, galerista, svestranog kulturnog radnika, a po broju nastupa mo┼żemo re─çi i glumca, nije potrebno posebno predstavljati.

IMG_1938_ac_resize

Mogli bismo re─çi da po svestranosti njegovih aktivnosti svatko u Kri┼żevcima, ali i mnogo ┼íire, ima ‘svog Homena’. Prepoznaju ga kao bi┼íkupa za Martinje, dugogodi┼ínjeg upravitelja i ravnatelja muzeja, autora slike svetog Marka Kri┼żev─Źanina, koja je kroz godine postala ‘slu┼żbeni portret’ tre─çeg hrvatskog sveca, a potom i mno┼ítva oltarnih i sakralnih slika, neki ga se jo┼í sje─çaju kao prodava─Źa riba petkom na placu, no mo┼żda se ipak najvi┼íe nametnuo svojim hiperrealisti─Źkim izrazom koji fascinira struku, kao i ┼íiri krug ljubitelja slikarstva.

IMG_1935_a_resize

Brojna je publika iz Kri┼żevaca i iz drugih gradova do┼íla pozdraviti omiljenog slikara i kulturnog pregaoca Homena, koji na najljep┼íi mogu─çi na─Źin obilje┼żava ┼żivotni jubilej, a ─Źija je reprezentativna monografija tako─Ĺer nedavno predstavljena. Publiku je pozdravila ravnateljica Muzeja Tea Hatadi, te sam autor Homen, a potom su o Homenovom radu i djelovanju u ovom gradu govorili Vjekoslav Prv─Źi─ç, te pro─Źelnik Sandro Novosel. Izlo┼żbu je prigodnim rije─Źima otvorilo kri┼żeva─Źki vladika Milan Stipi─ç.

IMG_2031_resize

Kratki osvrt na izlo┼żbu i na likovni rad Zorana Homena

Zoran Homen zarana se svojim slikarskim radom pozicionira u krugu hrvatskih hiperrealista, te ─çe ga povijest umjetnosti vjerojatno u nekim budu─çim pregledima svrstavati upravo u ladicu ovog ‘izma’. To je svakako Homenova pozicija u hrvatskom slikarstvu zadnje ─Źetvrtine 20. stolje─ça te 21. stolje─ça, no da ne bi postalo ujedno i ograni─Źenje pogleda na njegov opus, moramo odmah razjasniti ┼íto je hiperrealizam.

IMG_1913_a_resize

Javlja se negdje 70ih godina 20. stolje─ça kao reakcija na apstraktno slikarstvo i na sinkretizam razli─Źitih likovnih eksperimenata, te na velika vrata vra─ça zanatsku vje┼ítinu prikaziva─Źkog u slikarstvu. Tehnika vjernog reproduciranja stvarnosti, koja je prepoznatljiv likovni idiom slikara sljedbenika pokreta hiperrealizma, ostaje na razini zanatske vje┼ítine, koja fascinira ┼íiroku publiku, ali ne doprinosi razvoju slikarstva kao vizualnog medija, uvjetno i umjetnosti.

IMG_1884_a_resize

Stoga je slikar hiperrealist svojom vje┼ítinom istovremeno u opasnosti da bude izjedna─Źen i ograni─Źen svojom vje┼ítinom. To mu ne daje ni┼íta vi┼íe kreativnog prostora nego ┼íto ga ima vje┼ít urar ili kirurg. A slikarstvo prirodno te┼żi ne─Źem drugom. Ne ┼żelim na ovom mjestu dalje ┼íiriti ovaj kratki izlet u povijest slikarstva 20. stolje─ça, no ovih je par re─Źenica bilo nu┼żno da veliki slikarski opus Zorana Homena odvojimo od njegove fascinantne vje┼ítine.

IMG_1886_a_resize

Za Homena ‘fotografski’ realizam (termin koji je po slikara jo┼í opasniji i jo┼í gori od ‘hiperrealizma’ jer ga pozicionira izravno u utrku sa tehnologijom fotografije), samo je alat, te doista samo prva razina izra┼żavanja. Va┼żna razina, jer njegov izraz tra┼żi upravo to, ali zapravo niti jedna od njegovih slika nije slu─Źajan isje─Źak stvarnosti. Promi┼íljene kompozicije, osobna ikonografija koja predmete pretvara u simbole, metafizi─Źki ugo─Ĺaj, te metoda dosjetke (mrtve ribe djeluju ‘kao ┼żive’), sve to rezultira jedinstvenim platnima, koja nose misti─Źnu pri─Źu.

IMG_1889_a_resize

Nikakvu pri─Źu koja se mo┼że prepri─Źati, mada ─Źesto ─Źujemo da slika govori tisu─çu rije─Źi. Slika se ne mo┼że prepri─Źati niti sa sto tisu─ça rije─Źi, jer ako mo┼że, nepotrebna je. U sliku se uranja, slika tra┼żi poniranje i dublji kontakt. Ako je gledalac samo fasciniran zanatskim umije─çem, tada ─çe sam sebe ograni─Źiti i onemogu─çiti dublje razumijevanje, za njega ─çe slika ostati samo ‘naslikana fotografija’. No pri─Źa tek ovdje po─Źinje. Portreti kri┼żeva─Źkih gradona─Źelnika ne prenose samo vjerno izgled ljudi koji su dulje ili kra─çe upravljali radom: duboke su to studije za upoznavanje sasvim razli─Źitih temperamenata, a ako dozvolimo da nas povuku jo┼í dublje, ─Źut ─çemo pone┼íto od jeke vremena, mirnijih ili nemirnijih u kojima su pojedini od njih djelovali.

IMG_1908_a_resize

Stavice pod snijegom ili bez snijega, jednake su me─Ĺusobno jedino u svojoj razli─Źitosti. Posljednja soba, koju sam osobno do┼żivio kao poslasticu kojom je Homen po─Źastio svoju vjernu publiku, iznenadni je odmak od svega ┼íto je slikao desetlje─çima, odmak, pri kojem nije iznevjerio svoje slikarske postulate, kojima je vjeran prakti─Źki od svojih likovnih po─Źetaka.

IMG_1894_a_resize

Izrezani detalj koji izvla─Źi u prvi plan i uokviruje kao univerzum za sebe, ba─Źena je rukavica apstraktnom slikarstvu, ali istovremeno i vlastitoj domeni, hiperrealizmu, koja dokazuje da ovaj vitalni sedamdesetogodi┼ínjak nije ni iz daleka rekao svoju zadnju.

IMG_1898_a_resize

I na kraju se ipak vra─çamo skoro na po─Źetak: jedan mladena─Źki rad koji ne samo ┼íto dokazuje slikarovu zrelost nego i anticipira sve najbolje u njegovom slikarstvu, ‘Preostale uspomene’. Ne samo da se radi o jednoj od najva┼żnijih slika ─Źitavog Homenovog opusa, nego, usudim se re─çi, jednim od va┼żnih djela hrvatskog slikarstva zadnje ─Źetvrtine 20. stolje─ça.

IMG_1888_a_resize IMG_1891_a_resize IMG_1899_a_resize IMG_1913_a_resize IMG_1916_a_resize IMG_1911_a_resize IMG_1910_a_resize IMG_1903_a_resize IMG_1917_a_resize IMG_1940_resize IMG_1941_a_resize IMG_1942_a_resize IMG_1958_resize IMG_1955_resize IMG_1953_resize IMG_1950_resize IMG_1949_resize IMG_1948_resize IMG_1962_resize IMG_1966_resize IMG_1973_resize IMG_1978_resize IMG_1980_resize IMG_1981_resize IMG_1996_resize IMG_1993_a_resize IMG_1991_a_resize IMG_1988_resize IMG_1986_resize IMG_1984_a_resize IMG_2011_resize IMG_2013_resize IMG_2015_resize IMG_2029_resize

Zdenko Balog/prigorski.hr