Zvonimir Pužar bio je vezan uz Križevce, gdje je učio tipografski zanat kod Gustava Neuberga. Radio je u Varaždinu, Požegi, Vir ju, Petrinji i Zagrebu i svugdje je za sobom ostavio trag u pisanoj i tiskanoj riječi. Pored tipografskog posla, gdje je bio vrstan stručnjak, bavio se i pisanjem povijesnih pripovijesti, a imao je sklonost i za narodno blago.

Zahvaljujući ovim njegovim sklonostima ponajviše su profitirali Križevci jer je napisao i objavio više pripovijesti i romana vezanih uz povijest grada kojemu je upravo to trebalo u vremenu kad se je počelo zaboravljati da su Križevci bili do 1886. sjedište županije i da su imali značajnu povijest. Kako bismo prikazali Pužarevu cjelokupnu djelatnost, ovaj rad se osvrće i na njegovo djelovanje u drugim mjestima, jer samo tako možemo Zvonimira Pužara prihvatiti kao pučkog pisca koji je sastavio Križevačke štatute, onako kako ih mi danas poznajemo i izvodimo.

Djela: Poviest Križevaca s običajima u gradu i okolici, Seljačka buna u okolici Križevaca 1755, Osveta na Kalnik-gradu, Križevačka ljepotica, Na život i smrt ili žrtva osvete– sve u Križevcima, 1911,  Drugi rat na Balkanu, Križevci, 1914. i dr.

prigorski.hr/Mira Kolar Dimitrijević/Leksikon Križevčana

foto: Gradski muzej Križevci