markovec opg

VRIJEDNA OBITELJ IZ CIRKVENE Uzgoj simentalca duga je tradicija u obitelji Markovec

Tradicija uzgoja simentalske pasmine na području općine Sveti Ivan Žabno duža je od 100 godina. U ovom izrazito stočarskom kraju i danas se nalaze neka od najkvalitetnijih obiteljskih gospodarstava koja se u pravom smislu bave uzgojem simentalca kao kombinirane pasmine za proizvodnju mlijeka i mesa. Jedno od takvih je i gospodarstvo obitelji Markovec iz Cirkvene.

Bavljenje stočarstvom i uzgojem simentalske pasmine tradicija je u ovoj obitelji. Na gospodarstvu Markovec bave se proizvodnjom mlijeka i mesa za što upravo simentalska pasmina posjeduje najbolja (kombinirana) svojstva. U obitelji Markovec žive četiri generacije, Ljiljana koja je nositelj gospodarstva i suprug Ivan, sin Zlatko i snaha Biljana, unuk Ivan i baka Zdenka.

Gospođo Markovec, molim Vas predstavite nam svoje gospodarstvo.

Još tamo od 70-ih godina prošlog stoljeća na gospodarstvu smo uvijek držali 10 muznih krava što u to vrijeme nije bio mali broj. Uz to bavili smo se i tovom junadi. PIK-u Vrbovec svake godine isporučivali smo oko 120 tovljenika.

Tako smo radili sve do 2007. godine kad smo zbog nešto lošije situacije u tovu i s druge strane dobre otkupne cijene mlijeka odlučili povećati proizvodnju mlijeka. U ovom trenutku na gospodarstvu posjedujemo 60 muznih krava, zatim 44 junice, 21 tele i 26 junadi u tovu. Držimo isključivo simentalsku pasminu, a bavimo se proizvodnjom mlijeka i mesa.

Ugovor o otkupu mlijeka imamo sklopljen s mljekarskom kućom Dukat d.d. kojoj na godišnjoj razini isporučimo 300.000 litara mlijeka. Uz proizvodnju mlijeka na gospodarstvu se bavimo i tovom junadi. Tovimo isključivo mušku telad sa svog gospodarstva, a za utovljenu junad imamo stalnog kupca.

markovec opg1

Na gospodarstvu radi cijela obitelj uz pomoć jedne radnice na poslovima mužnje.
2007. godine ste dakle izgradili modernu staju slobodnog načina držanja krava.

Kako ste se odlučili na takvu, tada zasigurno veliku investiciju?

Ukupna investicija, koja je uključivala izgradnju staje kapaciteta 54 ležišta s kompletnom opremom i izmuzištem te kupnju 50 steonih junica, iznosila je 2.500.000 kuna. Nova farma izgrađena je putem nacionalnog Operativnog programa govedarske proizvodnje.

Do tada smo krave držali na vezu. Budući smo se odlučili ozbiljno baviti proizvodnjom mlijeka bilo je to nužno kako bi si olakšali posao i unaprijedili proizvodnju. Kasnije smo dogradili dio za držanje krava u suhostaju, rodilište i pomladak.

Novu staju odlučili ste napuniti kravama simentalske pasmine. Zašto?

Na gospodarstvu smo oduvijek uzgajali simentalsku pasminu. S obzirom na dobra iskustva s ovom pasminom i budući da smo i dalje planirali uz proizvodnju mlijeka imati i tov junadi nismo dvojili kakve junice kupiti prilikom punjenja nove staje. Mislim da smo postupili ispravno.

Naše krave uz dobru proizvodnju mlijeka daju i odličnu telad za tov, a najbolja potvrda tome je zadovoljstvo našeg stalnog kupca s kvalitetom utovljene junadi koju mu isporučujemo. Osobito se značajnim to pokazuje danas kad je otkupna cijena mlijeka dosta niska te manjak prihoda od isporučenog mlijeka nadoknađujemo prihodom od isporučene utovljene junadi. Zapravo mislim da gospodarstvo u ovom trenutku ne bi bilo profitabilno da uz trenutnu otkupnu cijenu mlijeka ne tovimo i junad.

Kažete da ste zadovoljni s proizvodnjom mlijeka vaših krava? Kakva je ona?

Proizvodnja mlijeka naših krava kreće se oko 6.000 kg s 4,6% mliječne masti i 3,4% proteina. Ne inzistiramo toliko na visokoj proizvodnji mlijeka jer kao što sam već rekla uz mlijeko nam je važno da dobijemo i kvalitetno tele, bilo muško za tov ili žensko za daljnji rasplod. Visoka proizvodnja mlijeka nosi i više zdravstvenih i reprodukcijskih problema. Tako da mogu reći da smo zadovoljni s proizvodnjom, zdravstvenim stanjem i reprodukcijom u našem stadu.

Za uspješnu proizvodnju mlijeka i mesa neophodna je kvalitetna hrana. Od čega se sastoji obrok vaših krava?

Kravama pripremamo TMR obrok u mikser prikolici, a sastoji se od kvalitetne kukuruzne silaže, sjenaže lucerne, sijena te smjese. Obrok za krave sastavljamo koristeći savjete stručnjaka za hranidbu, a sve na temelju napravljene analize krmiva. Obrok je prilagođen hranidbenim potrebama, odnosno visini proizvodnje naših krava. Svu hranu potrebnu za prehranu stoke, voluminozna krmiva i žitarice od kojih radimo smjesu za krave i junad proizvodimo sami na vlastitim poljoprivrednim površinama, a kupujemo samo vitaminsko-mineralne dodatke.

Posjedujete li dovoljno poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju vlastite hrane za svoju stoku?

Obrađujemo ukupno 100 ha poljoprivrednog zemljišta od čega je 80 u našem vlasništvu i to zadovoljava naše potrebe. Ovisno o prinosima određenih kultura u pojedinim godinama imamo i višak žitarica koji onda prodamo na tržištu. Od žitarica proizvodimo kukuruz, ječam, zob, tritikal i pšenicu te sijeno livada i lucernu od voluminozne hrane.

Posljednjih godina povećavamo površine zasijane lucernom koja se pokazala bez premca u hranidbi mliječnih krava. Sijeno spremamo u rolo bale, a kukuruznu silažu i sjenažu lucerne u silose. Činjenica da proizvodimo dovoljno vlastite hrane također je jedan od razloga koji su utjecali na odluku da se uz proizvodnju mlijeka bavimo i tovom junadi.

Poznato je da je jedan od preduvjeta za dobru proizvodnju mlijeka i mesa uz kvalitetnu hranu i upotreba kvalitetne genetike, odnosno kvalitetnih bikova u umjetnom osjemenjivanju. Koliko pažnje posvećujete ovom segmentu?

Nastojimo u svom stadu koristiti kvalitetne simentalske bikove koje preporučuje Odbor za uzgoj Središnjeg saveza uzgajivača simentalskog goveda. Uslugu umjetnog osjemenjivanja pruža nam veterinarska stanica iz Kenđelovca i moram ih pohvaliti i reći da smo iznimno zadovoljni suradnjom s njima. Kao što možete vidjeti (gospođa Markovec mi pokazuje potvrde o umjetnom osjemenjivanju svojih krava) naše krave su osjemenjene upravo sjemenom onih bikova koji su preporučeni od strane Odbora za uzgoj.

Obzirom da nemamo svoj kontejner za sjeme zahvalni smo našim veterinarima što za nas nabavljaju tako kvalitetno sjeme. Osim toga, kao što sam već rekla, zadovoljni smo i zdravstvenim stanjem i reprodukcijom u našem stadu. Indeks osjemenjivanja iznosi 1,7, međutelidbeni razmak je 400 dana, a stopa remonta 14%.

Želim naglasiti da naše krave osjemenjujemo samo sjemenom simentalskih bikova i ne vidimo razloga za korištenje sjemena bikova drugih pasmina na simentalskim kravama.

O genetskoj kvaliteti vašeg stada i o tome koliko pažnje posvećujete genetici govori i činjenica da sudjelujete u programu genomske selekcije.

Imali smo do sada dva teleta u programu genomske selekcije koji su imali dobre rezultate genomskog testa. Zanima nas mogućnost da na svojoj farmi uzgojimo bika koji će biti dovoljno kvalitetan za korištenje u umjetnom osjemenjivanju tako da smo i u budućnosti zainteresirani za sudjelovanje u ovom programu.

Moram istaknuti dobru suradnju sa djelatnicima Savjetodavne službe i Hrvatske poljoprivredne agencije koji nas savjetuju i s kojima surađujemo bilo da se radi o genetskom unapređenju stada, poboljšanju hranidbe, zdravstvenog ili reproduktivnog stanja.

Odavno smo shvatili da je potrebno surađivati sa strukom, slušati i primjenjivati njihove savjete i kao što sam već rekla imamo vrlo dobra iskustva. Nastojimo stoga i mi, koliko možemo, dati doprinos sa svoje strane. Isto tako nastojimo redovno sudjelovati na savjetovanjima, radionicama i predavanjima vezanim za uzgoj i proizvodnju te čitati dostupnu literaturu kao što je i časopis “Uzgoj goveda”.

Kakvi su vaši planovi za budućnost vašeg gospodarstva?

Za sada ne planiramo povećavati broj krava niti broj grla u tovu. Smatramo da je ovaj broj životinja optimalan za naše gospodarstvo, odnosno da proizvodnju s ovim brojem životinja mi kao obitelj možemo u potpunosti imati pod kontrolom, a što s većim brojem ne bi bilo moguće.

Isto tako, ponajprije zbog trenutne cijene mlijeka, smatramo da je upitna bilo koja investicija u povećanje ili modernizaciju proizvodnje i trenutno ne razmišljamo u tom smjeru već nam je plan zadržati proizvodnju na gospodarstvu u ovim okvirima.

Osim što se bavite proizvodnjom mlijeka i mesa obitelj Markovec poznata je i po tome što se bavite i pružanjem usluga spremanja sjenaže i kukuruzne silaže.

Da, no danas u nešto manjoj mjeri u odnosu na razdoblje od prije 10 ili 15 godina. Tada smo na širem području jedini posjedovali linije strojeva za spremanje sjenaže i kukuruzne silaže i vršili usluge za sve veće farme u okruženju. Danas je posla manje jer sve više gospodarstava posjeduje svoju mehanizaciju i sami spremaju sjenažu i silažu kukuruza.

S druge strane izgradnjom nove staje i povećanjem broja muznih krava sve je više posla na gospodarstvu tako da danas usluge vršimo u onoj mjeri koliko nam to dozvoljavaju poslovi na našem gospodarstvu.

Gospođo Markovec živite u kraju u kojem je osnovan i prvi marvogojski savez pred više od 100 godina. Kakvo je vaše mišljenje o udrugama i udruživanju uzgajivača?

Bilo bi jako dobro kad bi udruge uzgajivača kod nas imale ulogu kakvu imaju udruge Austriji i Njemačkoj gdje su nositelji uzgojnih programa i tržišta rasplodnog materijal. No kod nas udruge nemaju takav značaj. Dobrim dijelom su i sami uzgajivači krivi za takvu situaciju.

Kod nas nema navike da ljudi zajedno bilo što rade, a nedostaje nam i međusobnog povjerenja. Svatko ima svoje obaveze na svom gospodarstvu i gleda svoja posla, a rezultat toga je da su uzgajivači prepušteni sami sebi.

Kako vidite aktualnu situaciju u proizvodnji mlijeka i što bi poručili proizvođačima mlijeka u Hrvatskoj?

Ne želimo biti pesimisti, ali teško je u ovom trenutku s ovakvom otkupnom cijenom mlijeka biti i optimističan. Kao što sam već rekla, nisam sigurna da bi u ovom trenutku naše gospodarstvo bilo profitabilno da uz proizvodnju mlijeka ne tovimo i junad.

Čini mi se da sadašnji ministar poljoprivrede razumije probleme u sektoru proizvodnje mlijeka i nastoji pomoći proizvođačima, ali mislim da veliki problem leži u činjenici što su mljekare koje otkupljuju mlijeko od proizvođača u stranom vlasništvu.

Moja poruka proizvođačima mlijeka je da u ovoj proizvodnji ne treba imati nerealna očekivanja, pogotovo ne u ovom trenutku. Treba raditi odgovorno, biti svjestan svojih kapaciteta i ograničenja i u tim okvirima organizirati proizvodnju na svom gospodarstvu.

Ivica Vranić/Uzgoj Goveda

prigorski.hr

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

Damir Špehar/Pixsell

VIDEO Čelni ljudi Koprivnice poručili da će učiniti sve da Piškornica ne postane ekološka bomba

Direktor Piškornice Mladen Jozinović koji si je sam isplatio milijun kuna bonusa je smijenjen, a …

Sanjin Strukić/Pixsell

Na Trgu bana Josipa Jelačića održava se manifestacija 15. Dani meda

Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu od 22. do 24. studenoga 2017. godine održava …