Kome će Vlada plaćati pola rate kredita za prvu nekretninu? Može li ta mjera zaustaviti iseljavanje mladih obitelji? Hoće li poskupjeti stanovi? Hoće li oživjeti građevinski sektor? Što mislite o subvenciji polovice rate kredita za prvu nekretninu mladim obiteljima? To su bila samo neka od pitanja u emisiji HRT-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala.

Gosti Otvorenog bili su Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, Anđelko Akrap, demograf, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i Mirko Habijanec, predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva HUP-a i predsjednik Uprave križevačke građevinske tvrtke Radnik.

Lovro Kuščević je rekao kako je Vlada usvojila nacrt zakona i uputila ga u saborsku proceduru. Trebat će raspisati natječaj, odabrati banke i već u srpnju bi trebali biti potpisani prvi ugovori. – Sufinancirat će se stanovi do 1500 eura po kvadratnom metru, odnosno do ukupnog iznosa od 100 tisuća eura. Očekujemo 1000-1500 stanova koji će se realizirati ove godine. Bitno je samo da je podnositelj zahtjeva mlađi od 45 godina i da nema nekretninu i ostvarit će pravo za subvenciju. Ako osoba ima u vlasništvu parcelu ili pravo građenja sufinancirat ćemo i izgradnju obiteljskih kuća – rekao je Kuščević.

Borislav Vujović je rekao kako je ideja dobra, ali pitanje je realizacije. – Kada sve ovo krene može se očekivati da će cijene nekretnina biti veće – napomenuo je Vujović i dodao kako su potrebne trajne mjere poput oslobođenja poreza.

Mirko Habijanec je istaknuo kako je ova mjera vjetar u leđa građevinarstvu. – Građevinarstvo u krizi prva pada, a kad se oporavlja gospodarstvo onda raste. Građevinarstvo bi trebalo doći do 7-8 posto BDP-a, sada je oko 5. posto. Potrebne su osim ove mjere i porezne olakšice. Država bi daleko više profitirala i s manjim PDV-om kad bi se uvela transparentnost u izgradnji. Kamate bi trebale biti u visini od 2 posto. Radimo u Hrvatskoj i Njemačkoj, u kojoj su kamate 1,5-2 posto, a u Hrvatskoj su od 5-7 posto. Država bi trebala pomoći ljudima i kod potpisivanja ugovora s bankarima i do kraja života imate teret otplate. Vani su ljudi zaštićeni od bankara – rekao je Habijanec.

Anđelko Akrap je rekao kako ne sumnja u dobre namjere, ali ovaj projekt neće biti dostupan svima zbog kratkog vremenskog trajanja. – Neće se zaustaviti iseljavanje ako će poslodavci držati mlade ljude godinama na određeno radno vrijeme. Velike kompanije zapošljavaju studente godinama – kazao je Akrap.

Mislav Togonal je rekao kako 17 tisuća ljudi više umire u Hrvatskoj godišnje nego što se rađa.

Habijanec je rekao kako su u križevačkom Radniku radili analizu i došli su do podatka kako u Hrvatskoj radnici moraju imati barem polovicu njemačke plaće. Prosječna plaća građevinskog radnika u Hrvatskoj je 5-6 tisuća kuna, a u Njemačkoj je tri puta veća. Ljudi koji rade preko Radnika u Njemačkoj zarade više i sigurniji su, imaju stalni radni odnos i smještaj, a obitelji su u Hrvatskoj. U Njemačkoj radimo više od 40 godina. Bitna je i kontrola plaća koju treba napraviti HUP – kazao je Habijanec i dodao kako je Hrvatska jedina zemlja u kojoj se ne kontroliraju plaće po kolektivnim ugovorima, te da je potebno povećati i produktivnost.

Habijanec je rekao kako je naše strukovno školstvo neadekvatno. – Potrebno je školstvo prilagoditi potrebama gospodarstva, jer ne školujemo strukovne i proizvodne ljude, a plaća se može povećati većom satnicom. Dividenda ne mora pripasti samo vlasnicima dionica. Zašto se ne bi dividenda mogla isplatiti kao godišnja nagrada kvalitetnim ljudima? Veća plaća, sigurnije radno mjesto, kultura rada i veća odgovornost svih onih koji rade. Poslodavci i posloprimci nisu na suprotnim stranama – zaključio je na kraju emisije Habijanec.

prigorski.hr