Križevci gospodarsko učilište

Više od stoljeća i pol postojanja križevačkog gospodarskog učilišta

Piše: Matej Bunta, mag. hist. 

Prva polovica 19.st. turbulentno je razdoblje koje donosi niz promjena  diljem svijeta, Europe, pa tako i na području Hrvatske. „Nova građanska klasa“ pokretač je i nositelj tih promjena. Razdoblje je to u kojem se nastoji politički ujediniti „rastrgane“ dijelove Hrvatske, ali i unaprijediti kulturne, društvene i gospodarske aspekte tadašnjeg hrvatskog područja. Na krilima promjena i tendenciji unaprjeđenja gospodarstva hrvatska kulturna i znanstvena elita razmišlja o unaprjeđenju poljoprivrede, te o osnivanju poljoprivredne škole po uzoru na ostale razvijene dijelove Habsburške monarhije. Glavni pokretač takvih ideja bilo je „Hrvatsko slavonsko gospodarsko društvo“ (HSGD) koje je osnovano 24. studenog 1841., a podružnica istog u Križevcima 1843. godine. Događaj koji je bitan katalizator za osnivanje poljoprivredne škole u Križevcima je ukinuće kmetstva 1848. godine, jer tada počinje proces rasipanja feudalnih posjeda i segregacija zemlje. Znanje o poljodjelstvu i obradi tla bilo je na niskom stupnju , pa je osnivanje poljoprivredne škole bio krucijalan potez.

ucenicki domKriževci se prijavljuju kao kandidat za mjesto izgradnje škole nakon ukidanja županije 1852. godine. Nakon toga naredno desetljeće koje je uslijedilo, iako turbulentno, ipak se pokazalo kao pozitivno i nakon pada Bachovog apsolutizma dovelo do otvaranja gospodarske škole u Križevcima. Godine 1860., 19. studenoga Mojsije Baltić svečano je otvorio Gospodarsko-šumarsko učilište. Prvo takvo učilište na čitavom južnoslavenskom području i jedino učilište u tadašnjoj monarhiji na kojem se predavalo slavenskim jezikom koji je pak, dotičan hrvatskom jeziku. Kako bi shvatili važnost osnivanja tadašnjeg križevačkog učilišta valja spomenuti da tada u čitavoj Europi djeluje svega 5 sličnih sveučilišta: Engleskoj, Njemačkoj, dva u Francuskoj, te jedno u Ugarskoj. Križevci osnivanjem gospodarskog učilišta postaju središte intelektualnog života Hrvatske, ali i šire.

Ustanova od svojeg začetka 1860., pa do 1902. godine djeluje pod nazivom „Kraljevsko gospodarsko u šumarsko učilište“, a sastoji se od dvogodišnjeg gospodarsko- šumarskog učilišta kao više srednje škole i trogodišnje ratarnice kao niže srednje poljoprivredne škole. Početak 20. st. razdoblje je dubokih promjena na učilištu. Naime osniva se „Šumarska akademija“ u Zagrebu 1898. godine, te pri tom prestaje raditi šumarski odjel škole u Križevcima. Takav rasplet događaja nije zaustavio razvoj učilišta, nego baš naprotiv u njemu dolazi do napretka. Osniva se viša poljoprivredna škola, 1902., pod nazivom „Više gospodarsko učilište“, a taj će naziv zadržati sve do 1920  godine. Iste godine 20. ožujka ono se ukida i  degradira u srednju poljoprivrednu školu. Razlog ukidanja „Visokog gospodarskog učilišta“ bio je osnivanje „Gospodarsko- Šumarskog fakulteta“ u Zagrebu godinu dana ranije, točnije 1919. Novoosnovana srednja škola djelovat će sve do 1960. godine i u tom periodu uglavnom će zadržati trogodišnje i četverogodišnje obrazovanje, te poboljšati kvalitetu nastave.

Nastavni plan bio je proširen i u njega ulaze opći obavezni predmeti: narodni jezik, strani jezik, povijest i  geografija. Nakon 1960. godine poljoprivredno školstvo u Križevcima ulazi u novo razdoblje. Ponovno je osnovana viša poljoprivredna škola i popratno tome izgrađena nova suvremena zgrada koja je svečano otvorena 28. listopada 1962 godine. Promjene se događaju i 1979. kada institucija postaje „Poljoprivredni institut za usmjereno obrazovanje i znanstveni rad, unutar kojega djeluju srednje i više usmjereno obrazovanje. Takvo stanje zadržalo se do 1993. godine kada se iz Poljoprivrednog instituta izdvaja Srednja gospodarska škola te djeluje kao zasebna ustanova do danas. Što se tiče poljoprivrednog instituta on prestaje sa radom 1998. godine, a umjesto njega je osnovano Visoko gospodarsko učilište s trogodišnjim studijem koje također djeluje i danas i koje je prošlo kroz reforme „Bolonjskog procesa“ 2005. godine. Visoko gospodarsko učilište  bila je i ostala važna institucija grada Križevaca.

Literatura

HUSINEC Renata, PINTIĆ Vinko, Sto pedeset godina poljoprivrednoga školstva u Križevcima, Križevci: Visoko gospodarsko učilište: Srednja gospodarska škola, 2010

ĐURIČIĆ Ivan, Uloga Gospodarsko šumarskog učilišta u Križevcima na razvoj šumarske nastave, znanosti i prakse u Hr: Separ. – Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta, 1990

HUSINEC Renara, DELIĆ Petar, Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima – Križevci: Ogranak Matice hrvatske Križevci, 1995.

PINTIĆ Vinko, Sto četrdeseta obljetnica poljoprivrednoga školstva, znanstveno istraživačkoga i stručnoga rada u Kr: 1860. 2000. – Križevci: Visoko gospodarsko učilište, 2000.

 

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

nina vavra

Nina Vavra (Križevci, 5. siječnja 1879. – Zagreb, 21. rujna 1942.)

Hrvatska glumica. Završila Hrvatsku dramatsku školu S. Miletića (1898). Od 1899. do kraja života bila …

Križevci 1842.

Marko Badovinac (Badovinci kod Ozlja, 19. rujna 1770. — Križevci, 18. studeni 1850.).

Marko Badovinac bio je kipar amater.  Gimnaziju je učio u Zagrebu 1785.–1791., a grkokatoličku bogosloviju …