Dubrovački biskup Mate Uzinić otvorio je na Kandeloru, 2. veljače, 1046. festu sv. Vlaha u tradicionalnoj ceremoniji otvaranja ispred zborne crkve Sv. Vlaha. Istaknuo je kako je Festa sv. Vlaha, „nematerijalna baština našeg Grada, Domovine, ali i cijeloga čovječanstva, dar koji su primili, s vjerom gradili više od jednog tisućljeća i s ljubavlju nama prenijeli naši preci, kojima se sv. Vlaho objavio kao parac, odnosno zaštitnik, odvjetnik, branitelj i zagovornik. Taj smo dar dužni čuvati, s vjerom obogatiti i obogaćenog s ljubavlju proslijediti dalje, budućim generacijama, kako bi i naši potomci, oni koji će u ovom Gradu i biskupiji živjeti poslije nas, u sv. Vlahu prepoznavali svog parca, a u njegovoj Festi nadahnuće za biti bolji ljudi i zauzetiji vjernici u zalaganju za opće dobro. To je zadaća svakog od nas, na onom mjestu i u onoj ulozi koju nam je Bog povjerio kao naš način služenja općem dobru.”

Biskup je zatim skrenuo pozornost na situaciju obitelji preko kojih se prenosi i život i vjera i tradicija, te o kojoj ovisi budućnost društva i Crkve, ali i, naglasio je, Feste sv. Vlaha. „Bude li obitelji otvorenih životu, obitelji u kojima se prenose vrijednosti i tradicija, moli Boga i živi vjera, bit će i Feste sv. Vlaha. Zakaže li bilo što od ovoga, nije ugrožena samo naša Festa. Ugrožena je i naša budućnost. Bojim se da toga nismo dovoljno svjesni, kako to pokazuje i činjenica da nas uglavnom zanima govor o tradiciji, o prošlosti, a da smo malo zainteresirani za teme koje se tiču obitelji, a s obitelji naše sadašnjosti, koja u mnogim aspektima bračnog i obiteljskog života nije dobra, i osobito budućnosti”, rekao je biskup.

Grgo Jelavić/PIXSELL

Grgo Jelavić/PIXSELL

Potrebno je zato i u društvu i u Crkvi, staviti obitelji u središte nastojanja „pomažući obitelji da bude obitelj, ženama i majkama da budu žene i majke, muževima i očevima da budu muževi i očevi, djeci da ponovo budu djeca, sinovi i kćeri.” Situaciju je biskup slikovito izrazio riječima: „Ako se to ne dogodi, ako nam obitelj ne postane važna, matice krštenih i vjenčanih će nam nastaviti biti sve tanje, matice umrlih sve deblje, rastava će nastaviti biti sve više.” Naši preci, nastavio je biskup Uzinić, imali su snage prenositi vjeru, a s njom i tradiciju i kulturu, onima koji su došli ovdje živjeti kroz stoljeća. Upitao se imamo li mi danas snage za to. Bez zaštite i brige za obitelj, osnovnu društvenu i crkvenu zajednicu, bez koje se teško može prenositi sva ljepota življenja iz generacije u generaciju, nikako ne možemo prenijeti vjeru, naše vrijednosti, kulturu i našu tradiciju s kojom se s pravom ponosimo, kazao je biskup.

Potom je izrazio nadu da će ova generacija, potaknuta primjerom i osnažena zagovorom sv. Vlaha, to moći promijeniti, dignuti se iznad sebičnih interesa, okrenutosti sebi, te da će se svi zajedno početi više truditi oko zajedničkog dobra, počinjući od dobra vlastite obitelji te je sve stavio pod moćnu zaštitu i zagovor sv. Vlaha. „Ovo dobro uključuje i prenošenje Feste sv. Vlaha kao znaka naše vjere koja prožima našu kulturu i tradiciju, omogućujući nam da jedni drugima, osobito jedni drugima u našim obiteljima, možemo biti i ostati ono što je sv. Vlaho bio i jest ovom Gradu, biskupiji i svima nama, a on je bio ‘naš svetac-zaštitnik, parac, spasitelj naš i nekoć i sad'”, citirao je biskup poznate stihove Luka Paljetka.

Na otvaranju 1046. feste sv. Vlaha uz biskupa domaćina nazočni su bili gospićki biskup Zdenko Križić, šibenski biskup Tomislav Rogić i umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas, izaslanici nekih (nad)biskupa, a sutra se očekuje dolazak i ostalih gostiju na Festu. Dubrovačkom slavlju pridružio se o Tatoul Anoushian, predstavnik Armenskog patrijarhata Carigrada.
Na otvorenju su sudjelovali i don Petar Palić, predstojnik Stolnog kaptola Svete Marije u Dubrovniku i generalni tajnika HBK, generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić, mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. kardinala Stepinca, svećenici, redovnici, redovnice, provincijali i provincijalke, vjernici te predvoditelj trodnevlja fra Bojan Rizvan. Na ceremoniji otvaranja također su bili nazočni predstavnici društveno-političkog i kulturnog života među kojima i dubrovački gradonačelnik, koji slavi Dan Grada Dubrovnika, Mato Franković i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

U ceremoniji otvaranja biskup je pročitao „Laus”, blagoslovio plodove zemlje i mora koje su donijeli djeca i mladi u narodnim nošnjama, te je na slobodu iz košarice pustio bijele golubice uz oduševljenje i pljesak sudionika otvorenja Feste.
Rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Lučić pročitao je pozdrave pristigle za Festu, i s kopna i s mora, a festanjuli kapetan Nedjeljko Zelen i zanatlija Ivo Mazavac podigli su barjak sv. Vlaha. Dubrovčani i njihovi gosti opet su glasom i srcem zapjevali himnu sv. Vlaha „Čuj sv. Vlaho, molitve naše glas” koju su predvodili katedralni zborovi. Dubrovački trombunjeri pucnjevima u gradskom portu razglasili su da je Festa otvorena, a svi koji su željeli pošli su u Parčevu crkvu na grličanje.

Prije ceremonije otvorenja barjak sv. Vlaha je dubrovačkim ulicama prikupio ostale gradske barjake te su u procesiji s Gradskom glazbom i bratstvom festanjula došli pred crkvu Sv. Vlaha i naklonom pozdravili Parčevu zbornu crkvu dok su tmurni oblaci prijetili kišom.

ika.hr/prigorski.hr