U multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci predstavljene su dvije monografije o Mari Matočec, njena biografija i sabrana djela. Obje knjige su djelo iznimno mladog i darovitog 22-godišnjeg studenta povijesti Vlatka Smiljanića iz Virovtice.
Smiljanić je inače student 3. godine na Odsjeku za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2009. postao je državnim prvakom iz obrane samostalno istraživačkoga rada na temu Političko djelovanje Mare Matočec. Godine 2010. objavio je svoju prvu knjigu, biografiju o Mari Matočec, punoga naziva: Mara Matočec, hrvatska spisateljica, prosvjetno-kulturna aktivistica i političarka, a koja je sinoć i predstavljena u Križevcima.
Druga njegova knjiga u kojoj se potpisuje kao urednik jesu Sabrana djela Mare Matočec, a koja je izašla u listopadu 2017. godine u izdanju nakladničke kuće Despot infinitus. Uz autora ovu knjigu je predstavio i jedan od njezinih recenzenata prof. dr. sc. Mijo Korade, koji je istaknuo da knjiga donosi jasniji pregled čitatelju i budućem istraživaču kakvu građu ima pred sobom, što je posebno korisno za teoretičare književnosti.
Detaljnu biografiju i sam opus djelovanja Mare Matočec prisutnima je prezentirala prof. dr. sc. Mira Kolar – Dimitrijević, inače počasna građanka grada Križevaca, a i počasna članica Povijesnog društva Križevci.
Moderator je bio dr. sc. Ivan Peklić. U ime gradskog HSS-a, a koji se priključio organizaciji događaja, prisutne je pozdravio tajnik Marko Martinčević, dok je predstavljanju prisustvovao i potpredsjednik križevačkog HSS-a Miroslav Stručić.
Organizator tribine i predstavljanja knjiga bio je Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU-a sa sjedištem u Križevcima, a njegov voditelj akademik Franjo Tomić izrazio je zadovoljstvo održanim događajem te pozvao na nastavak suradnje.
Mara Matočec je u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti ostavila neizbrisivi trag kao prva hrvatska političarka, prosvjetno-kulturna aktivistica te spisateljica. Samim pojavljivanjem prvo na književnoj, a zatim na političkoj sceni profilirala se kao prva žena paorskih korijena koja će kroz svoje pisanje i društveno-kulturni rad približiti život sela, seljaka, a prije svega žene-udovice koja, uz sve nedaće koje su je snašle, pronosi glas sela i seljaka. Zainteresirala se za ideje i nauk braće Radić jer se nije mirila s teškim položajem hrvatskoga sela. Pridružila se Hrvatskoj pučkoj seljačkoj stranci.
Uglavnom je imala političke govore na temu ravnopravnosti žena te potreba ženskoga prava glasa. Međutim, njezinu aktivnost u HSS-u ne treba promatrati najviše kroz prizmu politike, nego kroz prizmu prosvjetno-kulturnoga i spisateljskoga rada u okviru i pod pokroviteljstvom sveopćega seljačkog pokreta u Hrvatskoj. Mara Matočec zajedno s Rudolfom Hercegom bila je glavni pokretač djelovanja za borbu protiv nepismenosti u hrvatskim selima, banski povjerenik za kolonizaciju, odbornica Narodne zaštite za zbrinjavanje siromašne djece, član glavnoga odbora Hrvatske žene, Hrvatskoga srca i Napretka; povjerenik Liječničke komore za obavještavanje o zdravlju naroda svoga kraja, javni prosvjetni radnik Seljačke sloge, počasni član društva Kolo domaćica te doživotni član Glavnoga odbora Hrvatske seljačke stranke.
prigorski.hr