Švicarci su zabranili jednu od kontroverznih praksi kuhanja, a to je kuhanje živih jastoga.

Meso te životinje počinje propadati čim ona umre pa je stoga uobičajena praksa da se taj člankonožac drži živim što je dulje moguće prije samog kuhanja. Neki kuhari se odlučuju na stavljanje mozga jastoga na ražanj da ga ubiju neposredno prije pripreme samog obroka, dok drugi ubijaju i kuhaju u isto vrijeme – stavljajući jastoga u posudu kipuće vode dok je još živ.

Ova druga opisana praksa postaje ilegalna u Švicarskoj, jer se sada zahtjeva da se jastoga ”onesvijesti” prije nego što ga se ubije. Također, jedine prihvatljive metode za taj čin su električni šok ili ”mehaničko uništenje”mozga.

Odredba koja stupa na snagu 1. ožujka ove godine uključuje i nova pravila o prijevozu jastoga: živi člankonošci, uključujući jastoga, ne mogu se više prevoziti na ledu ili u ledenoj vodi. Naime, moraju se čuvati u njihovom ”prirodnom okruženju”.

Sve je to dio veće reforme nacionalnog zakona po pitanju zaštite životinja. Takav zakonodavni potez, međutim, neće spriječiti ubijanje jastoga, a to hoće li spriječiti bilo kakvu patnju navedene životinje je diskutabilno.

Tezu o patnji jastoga podupiru neka istraživanja. Primjerice, studija iz 2013. objavljena u časopisu Journal of Experimental Biology pokazala je da će člankonošci izbjegavati šokiranje električnom energijom, što se računa kao potez koji je ”u skladu s ključnim kriterijima za osjećaj boli”, stoji u studiji, a koju prenosi portal geek.hr.

Pojedini stručnjaci nisu složni s tom procjenom zbog toga što jastozima za procesuiranje boli nedostaje složeni živčani sustav, iako je poznato da čak i biljke imaju svojevrsni rudimentarni „živčani sustav“ jer znaju kad im se nanosi zlo.

”Kuhanje jastoga je isto što i kuhanje velike bube. Brinete li isto tako kad ubijate muhu ili komarca?”, poručuju neki od znanstvenika.

S obzirom na to da je tema još uvijek otvorena za raspravljanje, biološka antropologinja Barbara King tvrdi sljedeće: ”Bez obzira znamo li mogu li jastozi ili ne mogu osjećati bol, naša je etička odgovornost smatrati tako dok se ne dokaže suprotno”.

Švicarska u tom kontekstu nije jedina zemlja koja revidira etičke implikacije potrošnje mesa. U svibnju prošle godine je u Italiji usvojen zakon kojim se zabranjuje restoranima da čuvaju žive jastoge na ledu prije kuhanja.

Nekoliko kompanija pokušava, pak, uzgojiti meso u laboratorijima, i ukoliko uspiju napraviti proizvod koji ima isti okus kao meso po razumnoj cijeni (i uvjeriti javnost u ispravnost toga), možda uspiju spriječiti patnju životinja i u isti mah smanjiti utjecaj proizvodnje hrane na okoliš.

Zasad je fokus na govedini, svinjetini i piletini, a možda se jednog dana na meniju javi i laboratorijski uzgojen jastog.

geek.hr/prigorski.hr