Mada međusobno nemaju nikakve veze, te ih razdvaja gotovo čitavo stoljeće, često se zajedno spominju Fabijan i Sebastijan, kao da su braća ili na drugi način bliski. U crkvama mediteranskih komuna, još se do modernih vremena zadržalo zazivanje svetih Fabijana i Sebastijana, kao zaštitnika od kuge i drugih pomora, koje se moli po drevnim zavjetima iz srednjeg vijeka, kada su pošasti decimirale žitelje gradova. Spomendan im je 20. siječnja.

Fabijan je gotovo nepoznat svetac, papa iz 3. stoljeća, dok je mnogo veću popularnost stekao sveti Sebastijan. Sebastijan je bio ni više ni manje nago zapovjednik osobne straže, pretorijanaca rimskog cara Dioklecijana. Iako je Dioklecijan bio jedna od najžešćih progonitelja kršćana, zajednica potajnih članova nove religije ušuljala mu se u krug najužih suradnika. Štoviše, zapovjednik njegove osobe straže, pretorijanaca, vojnik Sebastijan, osjetio se privučen novom učenju.

Kada je car otkrio tajnu, veoma se razgnjevio, te je pred vojnika stavio izbor da se vrati starim bogovima ili da bude osuđen na mučenje i smrt. Sebastijan je odabrao smrt, te su ga zavezali za stup i gađali strjelicama. Vješti su strijelci imali zadatak da mu zadaju što više nesmrtonosnih rana, kako bi što dulje patio i na kraju umro od iscrpljenosti. Međutim, nakon što su se krvnici povukli, ostavivši ga, kako su mislili, već mrtvog, kršćanka Irena primijetila da je još živ, te ga oslobodila i liječila dok se nije oporavio.

Drugovi su mu predlagali da se sakrije i pobjegne iz Rima, ali on je izazvao samog Dioklecijana, pojavivši se pred njim u javnosti. Na Dioklecijanovu zapovijed vojnici su ga odmah zatukli toljagama.

Velika je popularnost Sebastijanova posebno u likovnim prikazima, jer je za umjetnike redovito izazov bio prikaz ljudskog akta, te kroz prikaze Sebastijana možemo pratiti vještinu slikara u poznavanju anatomije. Zaštitnik je, među ostalim i od kuge. Često se prikazuje zajedno sa drugim svecima pomoćnicima, svetim Rokom (također kuga), Florijanom (vatra), Ivanom Nepomukom (mostovi), Kristoforom (putnici).

Donosimo nekoliko primjera, među kojima se ističe odličan renesansni rad Nikole Firentinca uzidan na pročelju crkve u Trogiru. Slijede drveni poliptih na krilnom oltariću iz Kneževog dvora u Dubrovniku, zidna lsika iz Draguća u Istri, gdje se nalazi pored drugog kužnog sveca, Roka, te barokni ‘Kužni pil’ u Požegi.

Tu su još kip Sebastijana, slobodna plastika na trgu pred starom vijećnicom u Mariboru, te velika grupa kipova svetaca u Brucku na Muri, gdje je Sebastijan između Florijana i Kristofora. Veoma rijetko, Sebastijan će biti prikazan u vojničkoj odori, sa strelicama u rukama, ka na primjer na oltaru svetih Fabijana i Sebastijana u Gornjoj Rijeci kod Križevaca.
sebastijan sebastijan1 sebastijan2 sebastijan3

Zdenko Balog/prigorski.hr