Sveti Rok nije, poput većine popularnih svetaca i svetica, svetac razdoblja ranokršćanskih progona i mučeništva. Unatoč tome i njegov životopis, kako ga piše pobožna legenda, donekle liči životima ranokršćanskih mučenika.

Rođen u Montpellieru koncem 13. stoljeća, bio je iz bogate obitelji. No odmah po smrti roditelja razdao je sva svoja bogatstva siromašnima, te kao siromašni hodočasnik krenuo u Rim. Otkrio je da ima čudesnu moć liječenja, te je izliječio putem, a potom i u Rimu mnoge, sve dok nije sam obolio. Kad je bio na samrti, ukazao mu se anđeo koji ga je ohrabrio da se bori za život. Jedna mu je pas donosio kruh i lizao rane, sve dok nije ozdravio. Međutim, kada se vratio u rodni grad, nisu ga prepoznali nego su ga optužili da je špijun. Zatvoren je u tamnicu, mučen, te nakon više godina umro 16. kolovoza 1327.

Sveta Nedjelja

Sveta Nedjelja

Sveta Nedjelja

Sveta Nedjelja

Ubrzo nakon njegove smrti Europu je pokosila ‘Crna smrt’, odnosno pošast kuge koja je odnijela trećinu ukupnog stanovništva. I poslije ovog apokaliptičkog događaja, vraćale su se različite pošasti, koje su posebno desetkovale gradove, zbog koncentracije stanovništva i izostanka ikakvih higijenskih uvjeta. Pored požara, pošasti su bile najveća nevolja srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih gradova, te nije čudo da je pored svetog Florijana, baš sveti Rok svetac koji se najčešće ističe kipovima na javno štovanje, čije se kapelice dižu u predgrađima, čiji se oltari podižu, ili barem kipovi ističu na oltarima.

Ludbreg

Ludbreg

Svetog Roka prikazuje se kao hodočasnika, najčešće sa šeširom, zadignute haljine, kako pokazuje kužne rane, koje mu liže pas. Ponekad pas u njušci nosi kruh. Izbor fotografija iz Hrvatske, te ponešto iz Slovenije, pokazuje veliku popularnost sveca na javnim kipovima, kao i u njemu posvećenim kapelicama.

Celje

Celje

Draguc

Draguc

Slovenske Konjice

Slovenske Konjice

Maribor

Maribor

Požega

Požega

Zdenko Balog/prigorski.hr