Izjava dana
sveta lucija

Sveta Lucija – navjestiteljica božićnog svjetla

13. prosinca Crkva slavi spomendan svete Lucije, djevice i mučenice iz 4. st. zaštitnice mučenika, slijepih i slabovidnih.

Život svete Lucije isprepleten je mnogim legendama i danas ne možemo sa sigurnošću procijeniti što je od toga povijesno istinito, ali je njezin kult unatoč tome vrlo raširen u svijetu, pa je tako riječ o svetici koja je vrlo omiljena i u hrvatskome puku, gdje se od milja naziva svetom Lucom. Osim štovanja, zahvaljujući ranijim vremenima kada je liturgijska godina sa svojim blagdanima bitno utjecala na sav društveni i obiteljski život, rašireni su različiti običaji, od kojih je najpoznatiji onaj da se na spomendan svete Lucije sije božićna pšenica.

Sveta je Lucija prema predaji rođena u Sirakuzi na Siciliji oko 280. god., u imućnoj plemenitaškoj obitelji, ali joj je majka Eutihija bolovala od neke teške bolesti koja se u ono vrijeme smatrala neizlječivom, što je bitno utjecalo na životni put buduće svetice. Naime, Lucija je nagovorila majku da njih dvije pođu na hodočašće na grob svetoj Agati u Kataniju, kako bi isprosile ozdravljenje, a ondje se Luciji ukazala sv. Agata i objavila da će majka ozdraviti, a Lucija podnijeti mučeničku smrt.

Predaja nadalje navodi kako je to iskustvo bitno utjecalo na Lucijino još veće osnaženje vjere, te je kao zahvalu za majčino ozdravljenje odlučila prodati sve što je imala i podijeliti siromasima, a sama primiti zavjet djevičanstva, iako je bila zaručena. Ta je odluka razljutila njezinog zaručnika, koji ju je prijavio poganskim vlastima da je kršćanka, a nakon što se nije htjela odreći vjere, predana je na mučenje, a potom i ubijena. Bilo je to 304. god. u njezinom rodnom gradu.

Prema legendi, vojnici su ju nakon presude trebali odvesti s mjesta osude, ali ju nisu mogli ni pomaknuti, iako je bila vezana užima i upregnuta u jaram volova. Bijesan zbog toga, upravitelj je naredio da ju spale, ali ju ni vatra nije dotakla, nego je umrla tek nakon što joj je jedan od vojnika bodežom izbo vrat. Ponekad se navodi kako su je prije toga oslijepili.

Jedna od legendi kaže i kako je jedan od njezinih prosaca bio očaran ljepotom njenih očiju i nikako nije mogao smiriti svoju pohotu, a kako bi to prekinula sveta si je Lucija iskopala oči i poslala ih mladiću, na što se on postidio pod teretom grižnje savjesti, ali je istovremeno i oduševljen tolikim svjedočanstvom vjere i sam postao kršćanin.

Stoga je razumljivo da se sveta Lucija u ikonografiji najčešće prikazuje s očima na pladnju ili tako da ih drži na neki drugi način. Ponekad se u umjetnosti prikazuje i s bodežom i vidljivim ranama na vratu, a ponekad i sa svjetiljkom u ruci, simbolom božanske mudrosti, a isto se povezuje sa značenjem njezina imena, po kojemu Lucija dolazi od lat. lux što znači svjetlo, te je dosljedno sveta Lucija Svijetla, ona koja svijetli.

Koliko je njezin blagdan bio važan u srednjem vijeku svjedoči podatak da je to bio proglašen dan za sklapanje ugovora i za primirja raznih vrsta.

Do danas je ostao sačuvan običaj u narodu da se od spomendana svete Lucije preostalih 12 dana do Božića promatra s obzirom na vremensku prognozu, gdje svaki dan predstavlja redom mjesece u godini, te se dosljedno vjeruje kakvo je vrijeme toga dana, takav će biti i cijeli mjesec. Uz to, raširen je običaj da se na Dan svete Lucije sije pšenica, kako bi do Božića dosegnula najveću ljepotu i krasila stol, prostor ispod bora, pored jaslica ili neko drugo prikladno mjesto. Ta se pšenica običava kod nas vezati hrvatskom trobojnicom, a ponegdje se u sredinu ostavi udubina kako bi se u nju (odnosno u manju čašicu, npr. za rakiju) mogla staviti svijeća i paliti uz obiteljsku molitvu kroz svete božićne dane, počevši od Badnje večeri. Ponegdje je običaj da se stave tri svijeće u veću čašu.

Sveta se Lucija štuje kao zaštitnica slijepih i slabovidnih osoba, onih koji su oboljeli od bolesti očiju, kod grlobolje, krvarenja, zaštitnica je pisaca, seljaka, sedlara i trgovaca, kovača, lađara itd., a u njezinom rodnom gradu nalazi se poznata bazilika svete Lucije, stjecište mnogih hodočasnika.

izvor: vjeraidjela.com

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

Robert Anic/PIXSELL

Danas je svetkovina Majke Božje Bistričke

Na svetkovinu Majke Božje Bistričke, u petak 13. srpnja, u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji …

Robert Anic/PIXSELL

Domagoj Matošević: Svetišta su povlaštena mjesta nove evangelizacije

Ususret blagdanu Majke Božje Bistričke, 13. srpnja, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije objavio je razgovor s …