13. prosinca, spomendan svete Lucije, ranokršćanske mučenice, još jer jedan blagdan oko kojega postoji mnogo više predaja i običaja, nego povijesti i potvrđene hagiografije. Također, poput mnogih djevica i mučenica, zaštitnica je mnogo čega, no najpoznatija je kao zaštitnica očnih bolesti, slijepaca i slabovidnih, te su joj na likovnim prikazima atribut oči na pladnju.

Ranokršćanska mučenica Lucija, rodom iz Sirakuze, kao djevojčica se zavjetovala na djevičanstvo, a kad ju je majka odlučila udati za Poganina, mlada ju je Lucija uspjela molbama i različitim znamenjima koja je prizvala, uvjeriti da joj dozvoli održati zavjet. No nesuđeni ženik našao se povrijeđenim, te ju je predao vlastima, koje su u vrijeme Dioklecijana baš posebno okomili na kršćane. Nakon dugotrajnih muka, koje nisu slomile njenu vjeru, odlučili su je osramotiti, odvođenjem u javnu kuću. No opet su razna znamenja spriječila da mučitelji provedu svoj naum, pa su je konačno ubili mačevima.

Pobožnost svete Lucije posebno je razvijena u južnoj Italiji, oko rodne Sirakuze, ali i u Švedskoj, kamo je možda donesena posredstvom Normana, koji su vladali južnom Italijom (Kraljevina Sicilija). Običaji uz svetkovinu svete Lucije redovito uključuju svijeće, odnosno slavljenje svjetla (Lucija od latinski lux, lucis = svjetlost). Možda je od toga naknadno došlo do dodatka njenom martiriju u kojem su joj mučitelji iskopali oči (čega nema u prvim hagiografijama), pa je postala zaštitnicom slijepih i vida općenito.

Sveta Luciju u povorci svetica u bazilici San Apollinare Nuovo u Raveni

Sveta Luciju u povorci svetica u bazilici San Apollinare Nuovo u Raveni

Običaji vezani uz blagdan svete Lucije rašireni su i po hrvatskim zemljama, iako je pojava kulta ove svetice skromna, posebno u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Kako joj je blagdan dvanaest dana uoči Božića, tako postoje običaj vezani baš uz tu činjenicu:

Brojanice – dvanaest dana predstavlja dvanaest mjeseci sljedeće godine. Puk bilježi vrijeme svakog dana i kakvo je vrijeme tog dana, takvo će prevladavati u odgovarajućem mjesecu sljedeće godine, počev od Svete Lucije (13. prosinca), siječanj, do Badnjaka, prosinac. Mnogi znanci koji su godinama bilježili ove ‘brojanice’ kleli su mi se da su prognoze točne.

Božićna pšenica – sadi se na Svetu Luciju, kako bi se vidjelo kakvo će blagostanje biti u kući, što veća pšenica, obilnija godina.

Lucijin stolac – poznat i kao ‘vještičji stolac’. Treba ga početi raditi na Svetu Luciju i raditi dvanaest dana, ne smije se koristiti čavle niti ikakav metal, samo drvo. Na njemu treba raditi svakog dana, i treba ga dovršiti na Badnjak. Lucijin stolac treba ponijeti na ponoćku i u trenutku ‘podizanja’ stati na stolac. Tada ćete vidjeti koje su vještice, jer one ne mogu podnijeti pogled na Presveti sakrament, pa okrenu glave. Ali treba paziti, kad vide da su prepoznate, proganjat će vas da vam poremete staze da zalutate, zato treba odmah pobjeći glavom bez obzira da vas ne uhvate.

Kip svete Lucije iz benediktinske crkve Svete Lucije u Jurandvoru na otoku Krku

Kip svete Lucije iz benediktinske crkve Svete Lucije u Jurandvoru na otoku Krku

Ima i drugih predaja, ali ove su u našim krajevima najraširenije. U mediteranskim zemljama, Lucija, umjesto svetog Nikole, daruje djecu bombonima uoči Božića. Zanimljivo je da je nerazmjerno mali broj njenih likovnih prikaza, obzirom na bogate predaje i običaje uz njen kult. Ovdje donosimo kip svete Lucije iz benediktinske crkve Svete Lucije u Jurandvoru na otoku Krku, iste one u kojoj je u 19. stoljeću pronađena Bašćanska ploča, te svetu Luciju u povorci svetica u bazilici San Apollinare Nuovo u Raveni. Na ovom mozaiku svetica je kao i ostale svetice, bez atributa, te im nad glavama pišu imena.

Zdenko Balog/prigorski.hr