ZAGREB, 21. travnja 2015. (Hina/Reuters) – Finska euroskeptična Stranka Finaca, nakon što je u nedjelju na izborima izašla kao druga politička snaga u zemlji, dobila je priliku sudjelovati u vladi prvi puta u svojoj 20-godišnjoj povijesti, no njezini pozivi da se Grčku izbaci iz eurozone mogli bi pasti u drugi plan jer ima dovoljno posla na oživljavanju finskog posrnulog gospodarstva, piše u utorak Reuters.

Populistička stranka 52-godišnjeg nacionalista Timoa Soinija osvojila je na izborima 38 mjesta u parlamentu i smjestila se odmah iza pobjedničke Stranke centra Juhe Sipile, informatičkog milijunaša koji će vjerojatno tražiti potporu Soinija u formiranju koalicije. Sipilina Stranka centra osvojila je 49 zastupničkih mjesta.

Dosadašnja vladajuća desno-lijeva Nacionalna koalicija Alexandera Stubba osvojila je 37 mjesta, a njezin koalicijski partner socijaldemokrati 34 mjesta u parlamentu koji broji 200 zastupnika.

“Stranka Finaca može sudjelovati u vladi (…) imam osobno povjerenje u Soinija, ovo je realna opcija”, kazao je Sipila novinarima, dodavši da će koalicijske pregovore započeti idući tjedan.

Mogućnost da se ta stranka, nekada poznata pod nazivom Pravi Finci, prvi put nađe u vladajućoj koaliciji mogla bi značiti prevagu po pitanju uskraćivanja pomoći Grčkoj koja se bori da ostane solventna i koja možda neće moći opstati bez novog, trećeg paketa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Mnogi Finci, naime, ne pokazuju suosjećanje s južnom europskom članicom EU-a jer su, nakon trogodišnje recesije i bez znakova oporavka domaćeg gospodarstva, i sami suočeni s mjerama stroge štednje i brojnim bolnim “rezovima”. Sve glavne finske stranke su u kampanji najavljivale bolno stezanje remena kako javni dug ne bi eksplodirao.

Finski dug se od 2008. gotovo udvostručio: tada je bio 28 posto bruto domaćega proizvoda, a u 2014. je narastao na 48 posto. Porezi su narasli, a razne vlade pokušavale su sačuvati povlastice, a ne okrenuti se dubljim rezovima. Stopa nezaposlenosti ove će godine nešto narasti i bit će oko 9 posto, a BDP tavori na razini nižoj nego 2008.

“Zbog toga će biti još teže uvjeriti Fince da glasuju za dodatne ustupke Grčkoj”, ocijenio je politički analitičar Alastair Newton.

Soini je, međutim, posljednjih tjedana kampanje ublažio protugrčku retoriku i usredotočio se na druga goruća pitanja poput strože imigracijske kontrole i izdašnijih mirovina, kritizirajući premijera Stubba da je potpuno podbacio po pitanju oporavka gospodarstva.

Soinijeva stranka je na ovim izborima prošla nešto bolje nego na izborima 2011., kada je izazvala nelagodu na financijskim tržištima, ali istovremeno pridobila veliki broj Finaca kritikama na račun financijskih paketa pomoći EU-a za članice eurozone, uključujući Grčku. Soini je tada odbio ući u koaliciju jer se protivio spašavanju članica eurozone od bankrota, ostavivši radije stranku još naredne četiri godine u oporbi.

No, prema riječima ekonomistkinje Heidi Schauman, “europski poslovi nisu se nametnuli u raspravama tijekom kampanje jer imamo veće probleme kod kuće”, pa tako Stranka Finaca u sažetku na dvije stranice niti ne spominje Grčku kao jedno od “glavnih pitanja”.

“Kada populistička stranka dolazi na vlast to znači da će morati donijeti neke teške odluke i kompromise. Grčka je jedno od tih pitanja oko kojeg će morati ići na kompromis”, kazao je Ilkka Ruostetsaari, profesor politike na sveučilištu Tampere.

Tradicionalno, drugoj najjačoj stranci u vladajućim koalicija u Finskoj pripada ministarstvo financija koje se bavi pregovorima eurozone o financijskim paketima pomoći, prije nego se uključe čelnici vlade. No, Soinija, koji vodi parlamentarni odbor za vanjsku politiku, možda bi ipak najviše zanimalo ministarstvo vanjskih poslova, ističe Reuters i podsjeća da je taj političar u ožujku nepokolebljivo zagovarao “Grexit”, da bi prošli tjedan u sučeljavanju s čelnicima ostalih stranaka propustio tu priliku.

Nijemi su po pitanju Grčke ostali i drugi vođe stranaka, a tek je Stubb “u ime svih” kazao da “im je nemoguće odgovoriti na to pitanje”.

Pobjednička Stranke centra u oporbi je također glasovala protiv grčkog programa pomoći, ali je mrvicu manje kritična od Finaca.

Soini će možda morati obuzdati svoje Fince kako ne bi vječno bili prosvjedna stranka.

“Jasno je da izbjegava razgovore o temama koji bi mu mogli zatvoriti vrata ulaska u vladu”, kazao je izvor iz koalicije na odlasku.

Populističke stranke razmnožile su se diljem nordijskih zemalja jer su glasači sve više nepovjerljivi prema politikama tradicionalnih stranaka, posebice oko problema useljenika. Međutim, ističe Reuters, ulazak u koalicije može biti i rizičan potez za populiste, navodeći primjer norveške Stranke napretka koja je nakon što je 2013. prvi put ušla u vladu doživjela nagli pad popularnosti.

(Hina) xvk ydv

Fotografija: fah