Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je odluku o dodjeli Javnih priznanja Zagrebačke županije koja će se dobitnicima uručiti na Svečanoj sjednici u povodu Dana Zagrebačke županije u petak, 13. srpnja 2018. godine. Nagradu Zagrebačke županije za životno djelo primit će Stjepan Nino Škrabe.

Stjepan Nino Škrabe rođen je 1947. godine u Jastrebarskom. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a IV. gimnaziju i Filozofski fakultet – Komparativna književnost i germanistika u Zagrebu. Studirao je i na Goethe institutu u Branndenburgu/Degerndorfu. Od rođenja pa do danas neprekidno živi u Jastrebarskom. Potomak je stare jaskanske obitelji, praunuk dvojice jaskanskih gradonačelnika, sin osnivača Gradskog muzeja Jastrwbarsko Ivice Škrabea. Radni vijek proveo je je u Centru za kulturu Jastrebarsko, Goethe institutu u Zagrebu i OŠ “Ljubo Babić” u Jastrebarskom.

Bio je umjetnički voditelj i redatelj Gradskog kazališta Jastrebarsko od njegovog osnutka, od 1968. do 2013. godine, a kroz to vrijeme u kazalištu je djelovalo više od 2000 članova, izvedeno je pedesetak premijera i oko 1000 predstava. Ostvarena su brojna uspješna gostovanja, kako diljem Hrvatske, tako i u inotemstvu: Austrja, Mađarska, Švicarska, Srbija, Bosna i Hercegovina. Od 1968. vodio je Dramsku družinu  “Tomo Mikloušić” kao jedan od pokretača i osnivača, a od 1978. godine i Dječju dramsku grupu “Ivana Brlić Mažuranić” za koju je pisao i dramatizacije klasika dječje književnosti. S Družinom “Tomo Mikloušić” postavio je kao redatelj i umjetnički voditelj “Ljubicu” Augusta Šenoe, “Gospodsko dijete” Kolomana Mesarića, “Mišolovku” Agathe Christie, vlastite tekstove “Za dinar nade”, “Sveta obitelj u razbojničkoj špilji”, “Pomoćnica Marija”, “Isus u snack baru”, “Za kunu nade”, “Sjećanje na Georgiju”, “Svoj na svome”, “Idu svati mlade ni”, “Tri darodavca”, kao i vlastite adaptacije “Dobrog vojaka Švejka” Jaroslava Hašeka, “Cvrčka na ognjištu” Charlesa Dickensa itd.

S Dramskom družinom “Ivana Brlić Mažuranić” izveo je kao redatelj i umjetnički voditelj svoje dramatizacije i adaptacije “Junake Pavlove ulice” Ferenca Molnarta, “Bajku o kneževiću Sveboru i svarožici Sunčici” trolista Škrabe-Senker-Mujičić, “Pustolovine Toma Sawyera”Marka Twaina, “Snježnu kraljicu” Hansa Christiana Andersena, “Čarobnjaka iz Oza” Lymana Franka Bauma, “Doktora Dolittla” Hugha Loftinga koja je proglašena najboljom predstavom Županijske kazališne smotre u Jastrebarskom 2003. godine, a Nino Škrabe je dobio priznanje za najbolju režiju 2008. godine.  Predstava “Kidaj od svoje žene” proglašena je najboljom predstavom Županijske kazališne smotre u Jastrebarskom i nagrađena je specijalnim priznanjem na Državnoj smotri u Kastvu kada je Nino Škrabe proglašen najboljim redateljem u Hrvatskoj.

Isto tako, Nino Škrabe bavi se prevođenjem i publicistikom.  U časopisu “Kaj” objavio je tekst o, između ostalog i “Gledajte jednu stvar” o pučkom tribunu Josipu Pankretiću. Surađivao je sa Radio Jaskom, jedan je od pokretača časopisa “jastreb”m napisao je i objavio knjige “Vestern filmovi, ljudi legende”, “Moji (ne)poznati sugrađani”, “Dobrovolljno vatrogasno društvo Jastrebarsko”, “Mačak izbliza”, “Cico od Maksimira do Ulice pjesnika”, sa Zlatkom Kranjčarom, “Olujne godine – s Branimirom Pasecky”, “Župna crkva svetog Nikole biskupa Jastrebarsko”, “Pisci jaskanskog kraja”, “Šezdeset godina kroz vatru, vodu i vino”, “Plešivici s ljubavlju”, “Ena – monografija o Eni Begović”,  “Arsen Dedić – 30 pjesama”, “Tadija Smičiklas i njegov Žumberak”, “Zrinko Tutić – 30 pjesama”.

Godinama je bio tajnik jaskanskih sportskih i kulturno-umjetničkih društava – Akademski klub Jstrebarsko, Nogometni klub Jaska, Rukometni klub Jaska, Stolnoteniski klub Jaska, Šahovski klub Jaska. Jedan je od pokretača rada ženske ekipe Rukometnog kluba Jaska. Od 1963. bavio se sportskim novinarstvom, najprije kao novinar Jastrebarskih novina, zatim kao dopisnik Sportskih novosti. Bio je organizator mnogih sportskih natjecanja: konjička utrka na Sajmištu, Mladini, skijanje na Donjoj Reki, sanjaknje na Plešivici, školska nogometna prvenstva itd.

Pisanjem za kazalište bavi se od 1971. godine. Godine 1986. u zagrebačkom kazalištu Trešnja izveden je njegov tekst “Dedek Kajbumščak” u režiji Vlade Štefančića s glazbom Aresna Dedića.  Specijalno za Enu i Miju Begović napisao je djelo “Dvije sestre” u režiji Jakova Sedlarta. Prva hrvatska drama o Domovinskom ratu, doživjela je praizvedbu  7. veljače 1992. godine u Chicagu i potom je zajedno s “Plavim Božićem” izvedeno u New Yorku, Clevelandu, St. Lousiu, Los Anglesu, Tornotu i Windsoru. Povodom stote obljetnice HNK u Zagrebu Nino Škrabe je dramatizirao Šenoninu “Kletvu” u režiji Želimira Mesarića. Pisao je godinama o filmu, a u zagrebačkom časopisu “15 dana” objavio je serijale o vesternu i mjuziklu te napise o Johnu Fordu, Reaoulu Walsu, Howardu Howksu, Delmeru Davesu i Johnu Wayneu.

Bio je stalni suradnik Filmske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža s više od 170 objavljenih članaka, a surađivao je s HRT-om, na serijalu o velikanima filmske glazbe, Kviskoteci. Isto tako, napisao je scenarij za “Fergismajniht” redatelja Jakova sedlara za što je 1996. nagrađen Zlatnom arenom za najbolji scenarij na Hrvatskom filmskom festivalu “Pula 96”.

Nino Škrabe počasni je član mnogih društava, jedan je od pokretača “Dana Vladka Mačeka” i otvaranja Mačekove sobe u Gradskom muzeju Jastrebarsko. Član je predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Jstrebarskom. Odlukom predsjednika Franje Tuđmana odlikovan je 15. studenoga 1996. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Ministarstvo prosvjete i sporta dodijelilo mu je 25. ožujka 1998. državnu nagradu “Ivan Filipović” za izvannastavni rad s mladima na kulturnom sportskom polju, dobitnik je nagrade za životno djelo Grada Jastrebarsko, Nagrade “Katarine Patačić” za knjigu “Idu svati”, 2014. dobio je nagradu “Gumbek” za izniman doprinos za oživljavanje kabarea. Cijeli svoj radni i životni vijek Nino Škrabe djeluje na dobrobiti svojeg rodnog Jastrebarskog i cijelog jaskanskog kraja.

Proteklih desetljeća i godina ostvario je uspješnu suradnju s brojnim udrugama, pojedincima i dužnicima s tog područja. Njegova djelatnost proteže se  i na druge gradove i općine Zagrebačke županije, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Križ, Vrbovec itd.

Godine 2012. napisao je za proslavu Dana Zagrebačke županije putopisni recital “Tu brat mi vsaki, tu doma sem taki” svojevrsnu književnu povijest Zagrebačke županije Republike Hrvatske a i šire, dao je trajan i znatan doprinos razvoju kulture kazališta, književnosti, filma, novinarstva, sporta te neprestano na najbolji mogući način dokazuje što znači biti ugledan, cijenjen i vrijedan stanovnik Zagrebačke županije.

prigorski.hr