sveta katarina

Spomendan svete Katarine

Crkva 25. studenoga liturgijski časti svetu Katarinu Aleksandrijsku, u narodu zvanu jednostavno sveta Kata, jednu u nizu svetaca koji su vrlo omiljeni u hrvatskom narodu i uz čije se ime vezuju mnoge legende, unatoč činjenici kako malo toga pouzdanog imamo sačuvanog o njezinu životu.

Rodila se u drugoj polovici 3. stoljeća u gradu Aleksandriji, u imućnoj obitelji, a dijelila je sudbinu mnogih egipatskih mučenika koji su za vrijeme progona više careva, a posebno u Dioklecijanovo vrijeme, podnosili stravične torture i bivali ubijani – samo zato jer nisu htjeli prignuti koljeno pred carem, nego su jasno svjedočili tko je njihov Bog. Zbog tolike brutalnosti koja je bila u Egiptu još izraženija nego u drugim krajevima, nastajale su u narednim stoljećima mnoge legende o tamošnjim mučenicima, pa tako i o svetoj Katarini.

Valja uvijek imati na pameti kako svetačke legende imaju pedagoški cilj i nepošteno bi ih bilo gledati kroz prizmu običnog preuveličavanja ili pak laži, odnosno njihovi su pisci preko nevjerojatnih ili malo vjerojatnih zgoda redovito htjeli istaknuti Božju ljubav i milost koja je vodila nekada svece, ali isto tako i kao onu koja se na poseban način spušta na čitatelje i potiče ih da nasljeduju svece u vjeri i pouzdanju prema Bogu. U tom se smislu vrijednost tih legendi može vidjeti do današnjih dana, jer se i danas mnogi i mnogi nadahnjuju onime što je u njima zapisano, bez obzira na njihovu povijesnu utemeljenost.

Iako o svetoj Katarini znamo tek da je podnijela mučeničku smrt u Aleksandriji, pučka predaja navodi kako je bila iznimno lijepa i mudra, toliko da je oduševila i rimskog cara Maksimina, koji je, kad je došao na vlast u tamošnjim rimskim provincijama, odlučio ostaviti svoju ženu i oženiti se Katarinom. Međutim, kada ga je ona odbila, kako bi joj se osvetio izazvao je filozofsku raspravu u kojoj je na jednoj strani bila svetica, dok na drugoj 50 filozofa, a koji su imali zadatak intelektualno ju poraziti i dokazati joj kako je besmisleno vjerovati u Krista koji je umro na križu kao Bog. Nasuprot nakanama cara, predaja kaže kako je svetica bila vrsna u filozofskom umovanju i u teološkom znanju, te je ona pridobila svu pedesetoricu na svoju stranu, odnosno svi su se obratili na kršćanstvo.

To je, naravno, izazvalo bijes cara, te ih je sve dao pogubiti, a za Katarinu je osmislio posebno mučilo – nekakav kotač s bodežima, koji joj je trebao kidati dio po dio tijela. No, legenda dalje kaže kako se kotač raspao istog trenutka kada ga je Katarina dotaknula, pa su je zbog toga izveli izvan gradskih zidina i odrubili joj glavu. Bilo je to oko 310. god., a legenda nastavlja kako su joj anđeli odnijeli tijelo na goru Sinaj, na mjestu gdje će kasnije niknuti poznati samostan svete Katarine. U srednjem vijeku se pobožnost prema toj svetici još snažnije širi, a legende postaju općeprihvaćene.

Iako, dakako, valja imati u vidu pedagoško značenje legendi o svetoj Katarini, dobro je uvijek imati na pameti i činjenicu kako je ona uistinu podnijela mučeničku smrt za Krista i kako nam je po tom svjedočanstvu izniman uzor, odnosno dobro je nastojati se uzdići iznad običnog narodnog folklora, u svjetlu kojega se ta svetica danas voli predstavljati.

Tako u narodu postoji izreka “Sveta Kata, snijeg na vrata”, a koja nam priziva u pamet ne samo bitne vremenske promjene i ulazak u hladne zimske dane, nego nam skreće pozornost na kraj liturgijske godine i skori ulazak u novu. Naime, nedjeljom Krista Kralja završava liturgijska godina, a nedjeljom koja je najbliža spomendanu svetoga Andrije (30. studenoga) započinje došašće (1. nedjelja došašća može pasti između 27. studenoga i 3. prosinca). Spomendan svete Kate je u tom smislu određeni nagovještaj pripreme za Božić i otajstvo Božjeg utjelovljenja, a spomendan svetog Andrije predstavlja međaš jedne i druge liturgijske godine.

Zato je razumljivo što je na Svetu Katu uvriježeno radosno čestitanje i druženje susjeda i rodbine, kao i polako pripremanje za duboku zimu, prela i čijala, a također i za međusobnu potporu u zajedničkom duhovnom napredovanju kroz post, molitvu i djela milosrđa u došašću, kao izvrsnog puta za iščekivanje Božića.

U tom je smislu razumljivo i što se sveta Katarina časti kao zaštitnica mnogih područja i osoba, pa je tako zagovornica učitelja, odgojitelja, knjižničara, arhivista, filozofa, teologa, znanstvenika, studenata, pravnika, časte ju svi oni čija su zanimanja na nekakav način povezana s noževima i kotačima, kao npr. mesari, brusači, strojari, tokari, mlinari, lončari, kolari itd., a također se štuje i kao zaštitnica djevojaka, neudanih žena, dadilja, bolničarki i umirućih.

izvor: vjeraidjela.com

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

sveta lucija

Sveta Lucija – navjestiteljica božićnog svjetla

13. prosinca Crkva slavi spomendan svete Lucije, djevice i mučenice iz 4. st. zaštitnice mučenika, …

Duško Jaramaz/Pixsell

Sveti Nikola – svetac djece i pomoraca

6. prosinca Crkva liturgijski časti svetoga Nikolu, biskupa iz Mire, zaštitnika putnika, djece, pomoraca, djevojaka, …