Piše: dr. sc. Zdenko Balog
Poseban položaj u kršćanskom kalendaru svetaca zauzimaju četiri velika crkvena (na)učitelja, papa Grgur I., kardinal Jeronim, te biskupi Augustin i Ambrozije. Radi se o četiri velikana teologije iz razdoblja ranog srednjeg vijeka: Jeronim prevodi Bibliju na latinski, Aurelije Augustin kroz svoje intimne ispovijesti promišlja o teološkim pojmovima, te se suprotstavlja Arijanskoj crkvi, a Ambrozijevim zalaganjem kršćanstvo postaje državna religija. Što se, pak Grgura tiče, on je kao papa na prelazu 6. – 7. stoljeća mnogo učinio za ugled papinske časti, te su u vrijeme njegovog mandata kršćanstvo primili Španjolci, Englezi i Longobardi.
Ova četvorica svetaca, kao svojevrsni ranosrednjovjekovni pandan četvorici evanđelista, često su i rado prikazivani u crkvama, rjeđe pojedinačno, a najčešće sva četvorica zajedno. I dok je na ovim prikazima veoma lako razlikovati papu Grgura i kardinala Jeronim,a, pomutnju izaziva razlikovanje obaju biskupa. Papa se, naime, redovito prikazuje sa tijarom i trogubim križem, insignijama papinske časti, a Jeronim s kardinalskim šeširom širokog oboda i crvenom kardinalskom odorom.
Zanimljivo je da se Jeronim jedino u društvu ostalih crkvenih naučitelja prikazuje sa insignijama kardinalske časti, a kad ga prikazuju samostalno, redovito je prikazan kao pustinjak: gol, ogrnut krznom ili lisnatom haljom, sa lubanjom i lavom do nogu. Oba se biskupa, međutim prikazuju gotovo jednako, sa mitrom i biskupskim plaštom. Malu razliku ponekad čine plameno srce, koje obilježava Augustina, te pčelinja košnica, simbol milanskog biskupa Ambrozija.
Posebna je popularnost prikazivanja crkvenih učitelja u razdoblju protureformacije, kada jezuiti po gradovima srednje Europe osnivaju kolegije, koji su u mnogim gradovima prva učilišta, te općenito dolazi u prvi plan razvoj teološke, te inih nauka. Također, popularnost ovih svetaca njeguje pavlinski red, čija je jedna od ključnih misija bila otvaranje škola i obrazovanje puka. Gorostasni likovi sve četvorice koče se na monumentalnom pročelju lepoglavske crkve ‘prvog sveučilišta kontinentalne Hrvatske’, a ponovo se pojavljuju i na glavnom oltaru iste crkve.
Često, sveti se naučitelji pojavljuju na propovjedaonici, na mjestu gdje se inače znaju prikazivati evanđelisti, ili starozavjetni proroci. Odabrali smo propovjedaonicu u Ludbregu, barokno remekdjelo križevačkog kipara Stjepana Severa (Sverina), a i zanimljivo komponiran glavni oltar župne crkve u Kutini, gdje se crkveni naučitelji nižu na atici oltara oko prikaza Presvetog Trojstva.
