Izjava dana
tolusic

Slavonski med dobio oznaku izvornosti na EU razini

Slavonski med dobio je na razini Europske unije oznaku izvornosti, što je 19. hrvatski proizvod čiji je naziv registriran u EU-u, objavilo je u utorak Ministarstvo poljoprivrede.

Time je Republika Hrvatska, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, „Ogulinskog kiselog zelja“/„Ogulinskog kiselog kupusa“, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, „Istarskog pršuta“/„Istrskog pršuta“, Drniškog pršuta, Dalmatinskog pršuta, „Poljičkog soparnika“/„Poljičkog zeljanika“/„Poljičkog uljenjaka“, Zagorskog purana, Krčkog maslinovog ulja, Korčulanskog maslinovog ulja, Paške janjetine, Šoltanskog maslinovog ulja, Varaždinskog zelja, „Slavonskog kulena“/„Slavonskog kulina“ i Međimurskog mesa ‘z tiblice, zaštitila i registrirala na zajedničkom EU tržištu naziv još jednog tradicionalnog proizvoda provjerene i priznate kvalitete.

Udruga proizvođača Slavonskog meda iz Virovitice, pokrenula je nacionalni postupak zaštite naziva „Slavonski med“ kao zaštićena oznaka izvornosti 2015. godine, a 2016. godine je naziv „Slavonski med“ zaštićen u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev za registraciju naziva „Slavonski med“ na razini Europske unije je upućen Europskoj komisiji u rujnu 2016. godine.

Dana 23. siječnja 2018. godine objavljena je u Službenom listu Europske unije L 17 Provedbena Uredba Komisije (EU) 2018/95 o upisu naziva „Slavonski med“ – zaštićena oznaka izvornosti u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

„Ovom objavom Hrvatska službeno ima 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, a ovo je prvi med među njima. U proceduru smo poslali i Varaždinski klipič, Bjelovarski kvargl i Rudarsku greblicu, jedinstvene delicije karakteristične za pojedine dijelove naše domovine. Zaštita naziva je ponajprije priznanje tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači.

No, zaštita naziva povećava vidljivost naših proizvoda i predstavlja nas na tržištu od 500 milijuna ljudi. Ovogodišnja turistička sezona bila je rekordna u svakom pogledu, no ja ću kao ministar poljoprivrede biti zadovoljan tek onda kad će potražnju u ugostiteljskim objektima pratiti domaća proizvodnja, između ostalog i proizvoda zaštićenog naziva.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

„Slavonski med“ je med koji proizvode medonosne autohtone sive pčele (lat. Apis mellifera carnica – podtip panonski) iz nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja.

“Slavonski med” prema načinu proizvodnje je med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani, a obuhvaća med od bagrema, med od lipe, med od uljane repice, med od suncokreta, med od kestena, cvjetni med u medun hrasta sladuna.

Zaštita proizvoda „Slavonski med“ temelji se na njegovoj kvaliteti pa tako zajednička svojstva karakteristična za ,,Slavonski med”, a koja utječu na kvalitetu proizvoda su postotak vode i količine hidroksimetilfurfurala (HMF). Postotak vode u ,,Slavonskom medu” iznosi maksimalno 18,3 % dok je količina HMF maksimalno 16,5 mg/kg. Također je specifično prisustvo peludi biljnih vrsta iz porodica Brassicaceae, Robinia spp. i Rosaceae u ”Slavonskom medu”, kao prateća pelud (najmanje 16 %) ili sporedna pelud ( najviše 15 %). Količina saharoze za ”Slavonski med” je ispod propisanih vrijednosti.

Osim posebne kvalitete Slavonskog meda, proizvodnja ovog proizvoda ima dugu tradiciju i ugled pa tako pčelari u Slavoniji nastavljaju tradiciju proizvodnje meda dugu 130 godina. Tijekom dugogodišnjeg pčelarenja na području regije Slavonije razvijalo se i prenosilo znanje o pčelarstvu kroz praksu, vještine, sposobnosti i znanje ljudi.

Zahvaljujući povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima i obilju biljnih medonosnih vrsta na slavonskim pašnjacima, livadama, poljima i u prostranim šumama te u naplavnim ritovima i močvarama oko rijeka Save, Drave i Dunava, autohtone sive pčele (lat. Apis mellifera carnica, podtip panonski) su tisućljećima olako pronalaze izdašnu nektarsku i peludnu pašu. Stvoreno je jedinstveno agro-ekološko područje koje omogućuje ,,Slavonskom medu“ da se ističe kao čisti sortni med. Kao takav je prepoznat i cijenjen na tržištu.

Temperature u proljeće omogućavaju rani i bujan rast proljetnih biljaka, voćaka, livada, dok ljetne temperature pogoduje dozrijevanju poljoprivrednih kultura od kojih su neke medonosne i bitne za proizvodnju ,,Slavonskog meda“.

Jesenski klimatski uvjeti odgovaraju pčelama za pripremu prezimljavanja, kao i klimatski uvjeti zimi koji omogućavaju dobro prezimljavanje te dobar početak za pčele u novoj sezoni.

Optimalne temperature u proljeće i ljeto pogoduju izlučivanju nektara većine biljaka. Proljetne biljke luče nektar na nižim temperaturama, a ljetnim je potrebna viša noćna temperatura jer lučenje prestaje ili se smanjuje.

Manje od trećine godine su dani s oborinama (minimalno 104 dana), što znači da ima dovoljno dana u godini bez oborina, kada pčele mogu sakupljati nektar.

Pčele u proljeće imaju veću količinu nektra dostupnu iz biljaka od kojeg dobivaju energiju te se lakše odupiru zračnim strujanjima, dok u kasno ljeto jačina vjetra se smanjuje kao i količina nektra te pčele manje troše energiju na odupiranje vjetru i lakše ju zadržavaju za pripremu za prezimljavanje.

Područje proizvodnje obuhvaća cijelu Slavonsku regiju koja se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, a koju omeđuju tri rijeke, Drava na sjeveru (granica s Mađarskom), Sava na jugu (granica s Bosnom i Hercegovinom) i Dunav na istoku (granica s Srbijom) te dio mađarsko – hrvatske granice između rijeka Drave i Dunava. Zapadni dio Slavonske granice prostire se na području zapadne administrativne granice županije Bjelovarsko – bilogorske i općina Lipovljani i Jasenovac te grada Novska). U navedenom zemljopisnom području se moraju provoditi sve faze proizvodnje ,,Slavonskog meda“.

Pored Ličke janjetine, Paške soli i Zagorskih mlinaca koji su u postupku registracije naziva na razini Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede u siječnju je proslijedilo Europskoj komisiji zahtjeve za registraciju još tri nova zaštićena naziva i to: Bjelovarski kvargl, Varaždinski klipič i Rudarska greblica.

prigorski.hr

fah

 

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

peresin

Dodijeljene nagrade tehničke kulture „Rudolf Perešin“

Dodijeljene su godišnje nagrade Zajednice tehničke kulture Zagrebačke županije „Rudolf Perešin“. Primili su ih Marko …

ucenici

Održana edukacija učenika u sklopu akcije “Poštujte naše znakove”

Proteklog tjedna policijski službenici Policijske postaje Križevci u suradnji s predstavnicima auto-moto kluba „AMK Križevci“, …