U Gradskoj upravi Grada Križevaca održan je operativni sastanak na temu bolesti zlatne žutice vinove loze. Riječ je o jednoj od najštetnijih bolesti vinove loze koja u vrlo kratkom roku poprima razmjere epidemije, čineći velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova.
Sastanak je sazvan na inicijativu Hrvatske poljoprivredno- šumarske savjetodavne službe i uz podršku Grada Križevaca, a prisustvovali su mu gradonačelnik Mario Rajn, zamjenik gradonačelnika Mario Martinčević, pročelnik Podružnice Hrvatske poljoprivredno- šumarske savjetodavne službe u Križevcima Slavko Kopilović sa suradnicima iz Križevaca i Svetog Ivana Zeline, načelnici općina Gornja Rijeka, Kalnik i Sveti Petar Orehovec, predstavnici fitosanitarne i poljoprivredne inspekcije te predstavnici udruga vinograda i vinara.
Simptomi ove bolesti mogu se vidjeti na listu: kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, nepravilno žuti i krut je pa se na dodir drobi dok kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, a ostali simptomi su isti kao kod bijelih sorti. Simptomi ove bolesti mogu se vidjeti i na mladicama gdje su skraćeni internodiji, mladice ostaju zelene, a tijekom zime smrzavaju se i propadaju, te na grozdovima koji se u cvatu ponekad u potpunosti osuše i ostaje na trsu ili nakon završene cvatnje grozd postupno vene i ne dozrijeva.
Kako se gotovo cijelo područje bivše općine Križevci nalazi u demarkiranom području zakonska je obveza svih posjednika vinograda: postaviti žute ploče za praćenje pojave američkog cvrčka; redovito pregledavati vinovu lozu radi uočavanja simptoma, te redovito suzbijati američkog cvrčka. Također se upozorava vlasnike vinograda sa direktno rodnim hibridima (tzv. direktorima) da su također obvezni pridržavati se navedene Naredbe, te redovito provoditi suzbijanje američkog cvrčka.
Prema mišljenju struke nema rezultata ozdravljenja zaraženih trsova kod jačeg reza već je potrebno obavezno zaraženi trs iskrčiti i iznijeti iz vinograda.
Okupljeni su se složili kako širenju ove bolesti pridonose i zapušteni vinogradi, te su ovim putem uputili apel svima koji imaju vinograde ili znaju nekoga tko ima vinograd, a ne održava ga, da se takvi vinogradi obavezno iskrče dobrovoljno. Ukoliko se to ne izvrši da obavijeste fitosanitarnu inspekciju koja će izaći na teren, utvrditi stanje izdati rješenje o krčenju i predvidjeti visoku novčanu kaznu ukoliko se to ne izvrši.
Cilj sastanka bio je uspostaviti bolju međusobnu suradnju svih nadležnih službi u svrhu učinkovitijeg suzbijanja širenja najštetnije bolesti vinove loze koja je zadesila naše vinogradare.
Slavko Kopilović je uvodno rekao kako su svi svjesni problematike na terenu. -Dugo je to gurano pod tepih, a situacija je sad poprilično eskalirala. Kao Savjetodavna služba obilazimo teren i želimo se uključiti u rješavanje problema zajednički. Problem nisu poljoprivrednici koji su u registrima i koji se trude održavati vinograde, već su problem zapuštene površine. Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu postoje mjere kojima bi se mogle neke stvari riješiti – rekao je uvodno Kopilović.
Sanja Vuković je kazala kako ima dosta zapuštenih vinograda. -Vinogradari koji provode sve fitosanitarne mjere ne mogu se zaštiti od bolesti koja dolazi sa zapuštenih vinograda. Treba vidjeti što se može napraviti s poljoprivrednim redarima- istaknula je Sanja Vuković.
Tanja Lasić Jašarović napomenula je kako su novim Zakonom sve ovlasti prenesene na lokalnu samoupravu. -Treba propisati agrotehničke mjere i mjere za održavanje poljoprivrednih rudina. Propisano je da sve lokalne jedinice moraju imati poljoprivrednog redara, au krapinsko-zagorskoj županiji ima više općina koje dogovorno imaju jednog poljoprivrednog redara- kazala je.
Katarina Poljak Laušić naglasila je kako je ovaj dio Koprivničko-križevačke županije jako zaražen naspram Zagrebačke županije. -Postavljaju se žute ploče, prati se cvrčak, ali postoje problemi sa zapuštenim vinogradima, ali probleme rade i vinogradi koji se obrađuju, nema zaraze, cvrčak je prisutan, ali poprska se samo bakrom. To je najveći problem – napomenula je Poljak Laušić.
Mario Martinčević je rekao kako treba ići u smjeru rješavanja problema te da je potrebno dogovorno s okolnim općinama zaposliti jednog poljoprivrednog redara.
prigorski.hr