vinarec

SELO MOJE MALO Vinarec je prije imao mliječne farme no danas je poznatiji po svinjogojstvu

Mnogima nije poznato da je u Vinarcu 1775. godine rođen i znameniti biskup Mirko Ožegović. Barun, senjsko-modruški biskup i političar, preporoditelj, i osnivač gimnazije u Senju. Pripadao je plemićkoj obitelji Ožegovića Barlabaševačkih

vinarec1

Vinarec se prvi puta spominje u dokumentima 1342. godine, kada je imanje bilo u vlasništvu kalničkih plemenitaša. Posjed je izrastao u naselje koje se tijekom minulih stoljeća razvijalo, a u novije vrijeme najviše stanovnika imalo 1910.-te godine. Tada je u Vinarcu popisano 310 stanovnika, da bi danas u četrdesetak naseljenih kuća živjelo oko 140 mještana. Mnogima nije poznato da je u Vinarcu 1775. godine rođen i znameniti biskup Mirko Ožegović. Barun, senjsko-modruški biskup i političar, preporoditelj, i osnivač gimnazije u Senju. Pripadao je plemićkoj obitelji Ožegovića Barlabaševačkih , a umro je 1869. godine.

vinarec10

Nas je zanimalo kako Vinarec izgleda danas. U vrijeme našeg dolaska magla se već digla, a u šetnji selom došli smo i do starog društvenog doma odakle je pucao pogled na suncem obasjan Kalnik. U obiteljskoj kući nasuprot doma stanuje i Stjepan Šantatić kojega smo zamolili da nas ukratko upozna sa životom u mjestu.

vinarec13

– Vinarec je selo marljivih stanovnika koji se uglavnom bave poljoprivredom. U prošlosti su mnogi od njih napustili mjesto i otišli u svijet u potrazi za boljim životom, pa su do starosti ostali u Njemačkoj ili nekoj drugoj državi zapadne Europe. Većina se ipak nije mogla potpuno odvojiti od rodnog mjesta i našli su posao u Križevcima ili pak šezdesetak kilometara udaljenom Zagrebu.

vinarec9

Oni koji su se posvetili isključivo poljoprivrednoj proizvodnji, uglavnom su se bavili mješovitom poljoprivredom na malo. Hranili su krave za mlijeko, tovili junad i imali po nekoliko svinja, objašnjava Stjepan koji je za životni poziv izabrao građevinarstvo. – Ja sam 25 godina imao obrtničku tvrtku sa tridesetak zaposlenika. Gradili smo po čitavoj državi no došla su teška vremena i posla je sve manje, a ja sam zatvorio svoju tvrtku i pomažem sinu koji ima svoj obrt, kazao je naš sugovornik od kojega smo saznali da nedaleko njegove kuće radi još jedan obrt – Željko i Dražen vode bravariju Pasariček.

vinarec5

Vinarec se unazad tridesetak godina potpuno promijenio kao i mnoga slična naselja u Hrvatskoj. Promijenio se i način poljoprivredne proizvodnje, pa se danas zahvaljujući modernoj mehanizaciji i moćnim traktorima, uz mnogo manje truda obrađuje mnogo više zemlje.

vinarec11

Mnogi mještani krenuli su u veliku proizvodnju, pa tako Ivan Šatrak ima farmu s više stotina svinja. Poljoprivredom se u selu uspješno bave i Marijan Slavi, Petar Volučki i Tomislav Ivanek, te Stjepan Mekovec kojega smo zatekli s majstorima u podizanju hale za svoju poljoprivrednu mehanizaciju.

I Stjepan Šantatić prisjetio se vremena kada je u selu živjelo mnogo više stanovnika koji su u nedostatku poljoprivrednih strojeva pomagali jedni drugima. Kao i susjedna potkalnička sela, Vinarec je poznat i po „vuzmici“ koja se tradicionalno pali na Uskrs. Krijes se priprema danima uoči Uskrsa a u pripremi sudjeluju mladi i stari mještani.

vinarec2

– Složni mještani sami su sagradili i društveni dom, nastavlja naš sugovornik.
Tadašnja omladinska organizacija pokrenula je 1986. godine prikupljanje novca za gradnju društvenog doma. Organizirali smo zabave i jedan dio novca odvajali za kupnju građevnog materijala, a novac su davali i mnogi mještani koji su osim toga svojim dobrovoljnim radom sudjelovali u izgradnji doma.

vinarec3

Dom je završen dvije godine kasnije i godinama je opravdavao svoju funkciju, no na nesreću došlo je do požara u kojem je stradalo krovište. Zahvaljujući općini Sveti Petar Orehovec dom je dobio novi, limeni pokrov, a u planu je i (nadamo se ), skora obnova čitave zgrade. Od mještana smo saznali i da se u to vrijeme moglo na mnogo više načina zaraditi za život.

vinarec4

– Osima ratarstva i stočarstva, mještani su brali i ljekovito bilje koje je imalo dobru cijenu a i na isplatu se nije trebalo dugo čekati. Ovdje je brdoviti teren pa su i zemlje male i teže za obradu, no zato je u našem okruženju uvijek bilo raznog bilja koje smo tada brali i dobro prodavali, rekla nam je Barica Ivšak koja se prisjetila života u selu u šezdesetim godinama proteklog stoljeća.

– Bili smo mladi pa nam je i zbog toga bilo ljepše, no ljudi su tada bili nekako opušteniji i veseliji. Svaki vikend bile su zabave, a svadbe su se u to vrijeme održavale u kući mladenaca. Barica nam je spomenula i da je četrdesetih godina bio popularan tamburaški sastav u kojem su svirali „mužikaši“ Valent Lučki, Stjepan Harča, Valent Kuntić , Vilim Kuntić. Umjesto traktora, mnogi su za rad na polju koristili snagu konja koje je trebalo i potkivati, a i za popravak mehanizacije u šezedestim godinama bili su zaduženi kovači Valent Lučki i Valent Kuntić, prisjetila se Barica i dometnula da je u selu mnoge kuće zidao Franjo Matus.

vinarec8

Mnogi su se tradicionalno bavili proizvodnjom mlijeka i u selu je prije još samo desetak godine bilo mliječnih farmi, no nakon smrti vlasnika, njihova djeca odselila su u obližnje gradove a farme i kuće ostale prazne.
– Mladi se sve manje žele baviti poljoprivredom, a pogotovo ne sa proizvodnjom mlijeka koje je sve manje cijenjeno, rekli su nam mještani od kojih smo saznali da danas u selu ima svega desetak krava, a mlijeko više nitko i ne otkupljuje.

Uz selo teku dva potoka koji su još do prije nekoliko godina u vrijeme obilnih kiša znali nabujati i poplavljivati gospodarstva. Nekada su na potoku Klenovec bile i vodenice. Vlasnik jedne bio je Valent Štriga, vlasnik drugog mlina bio je Koretić, a treći je bio Faltakov mlin, rekao je naš sugovornik i dometnuo da je zadnji mlin srušen pred petnaestak godina.

vinarec12

Danas Vinarec ima struju, telefon, asfalt i vodovod, no nemaju trgovine ni kafić. U selu je raspelo, a liječnik i veterinar najbliži su u općinskom središtu Sveti Petar Orehovec, gdje je i škola, najbliža trgovina, a i groblje. Mještani za svoje potrebe uzgajaju i vinograde, a na pitanje gdje raste vinova loza od čijeg grožđa se dobiva tako kvalitetno vino koje smo probali, mještani su nam pokazali na Vinarčinu i Stražinec.

Vinarec nema ulica ali ima odvojke Matusi i Slavi koje mještani tako zovu po prezimenu tamošnjih stanovnika. Na autobusnom stajalištu susreli smo i đake kojih u selu ima petnaestak, no obradovao nas je i prizor mlade majke s bebom u kolicima, što je svakako dobar znak za budućnost sela.

vinarec7

Biljana je svoju sreću pronašla u Vinarcu

U šetnji ulicom susreli smo i mladu majku s bebom u kolicima.
– Ja sam se tek doselila ovdje, rekla nam je sramežljivo mlada snaha Biljana Vrbančić, budno pazeći na dvomjesećnu kćerku koja je bezbrižno spavala u kolicima.

– Na sreću u selu nas ima dosta mladih. Mještani se ovdje bave uglavnom poljoprivrednom proizvodnjom, no ja se sada najviše brinem o maloj Emili, rekla je Biljana i dometnula da je lijepo živjeti u Vinarcu.

vinarec6

Mirko Lukavski/Glas Podravine i Prigorja

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

ilustracija

Vandalizam u Bogačevu Riječkom

Nesvakidašnji događaj dogodio se u srijedu u Bogačevo Riječkom, malom mjesto u sastavu općine Sveti …

vijece vrbovec

I TO SE DOGODILO Vrbovec jednoglasnom odlukom vijećnika dobio proračun za 2018. godinu “težak” 53 milijuna kuna

Nakon više od šest sati rasprave članovi vrbovečkog predstavničkog tijela u srijedu su jednoglasno donijeli …