Jedno od naselja višestoljetnog postojanja je i Bogačevo. Svega dva, tri kilometra od općinskog središta Sveti Petar Orehovec, Bogačevo danas spada u manja sela Koprivničko-križevačke županije.

Od mještana smo čuli da su ovdje svoje posjede imali plemići Bogači, a prema podatcima koje u svojoj knjizi iznosi povijesni topograf Ranko Pavleš, u srednjem vijeku ime Bogačevo je osim naselja nosio i potok kojega danas zovu Črnec.

– Povijest plemićkog dijela Bogačeva možemo pratiti od 1306. godine kad Stjepan, sin Pavla, a unuk Jakše, zalaže svoje posjede »Bagacha« i dio Cirkvene. Ova isprava potvrđena je 1376. godine plemićima Ravenskim, a ista obitelj ima prava na zemlje u Bogačevu i 1466. godine kad se ovaj posjed, uz njihova imanja oko Žabna i Cirkvene, spominje uz Sveti Petar Orehovec i Klenovec, navodi Pavleš u svojoj knjizi.

bogacevo
Kroz minula vremena Bogačevo je proživljavalo dobre i loše dane, a kako se u selu živi danas, upitali smo same mještane.

– U našem kućanstvu zajedno živimo moja supruga Dubravka, naš sin Antonelo i moji roditelji Marija i Ivan, rekao nam je Zdenko Ivšak. Već dulje vrijeme bavimo se svinjogojstvom. Do sada smo svinje hranili u kooperaciji, no tek ove godine odlučili smo u uzgoj krenuti sami. Trenutno imamo 200-tine svinja, a za te potrebe vlastitim mehanizacijom obrađujemo desetak jutara zemlje, napominje naš sugovornik koji je zaposlen kao vozač kamiona.

bogacevo
– Često sam kamionom na cesti ili radim na farmi pa gotovo da i nemam slobodnog vremena. Ipak smo kupili tri konja o kojima se brinemo supruga Dubravka i ja. Volimo konje i članovi smo konjičke udruge, rekao nam je Zdenko, i poveo nas do svojih ponosnih četveronožnih ljubimaca. U međuvremenu, iako je dan bio tmuran i počelo je kišiti, prošetali smo selom.

bogacevo
Mještani su uglavnom u kućama, na suhom ili pak na farmi, jedino susjed Kos ima majstore koji mu postavljaju novu izo fasadu na kuću. Pa ipak, unatoč kiši, ususret nam (i to bez kišobrana) dolazi Stjepan Ifšak. On je rodom iz obližnjeg Bogačeva Riječkog, a u Bogačevo koje je nekada nosilo pridjev Orehovečko, došao je kao dječak, davne 1959. godine.

bogacevo
– Odavde sam krenuo i u osnovnu školu u Svetom Petru Orehovec, rekao je Stjepan. Bogačevo je u to vrijeme bilo veće a mi djeca brojnija pa nas je u školu išlo gotovo jedanput više no danas. Više su se družila djeca a i odrasli mještani su surađivali i pomagali jedni drugima. Sjećam se da se u vrijeme kopanja vinograda znalo okupiti i po dvadeset mještana.

Kopalo se uz pjesmu, a kada su radovi završili u jednom vinogradu, krenulo se u drugi. Isto tako bilo je i kod drugih radova u poljoprivredi. Susjedi su pomagali jedni drugima, zajednički se kosila trava, žnjelo žito ili brao kukuruz. Radilo se od jutra do večeri, i unatoč tome što nije bilo strojeva, sve se napravilo na vrijeme. Svaka je kuća imala radne konje i po nekoliko krava za mlijeko. Uz to, uzgajale su se i svinje.

Sve što se proizvelo prodalo se na sajmu u Križevcima ili u Gornjoj Rijeci. Svaki petak išli smo na sajam u Križevce, a u utorak u Gornju Rijeku. Na sajmove nisu išli samo radi kupovine ili prodaje. Mnogi mještani Bogačeva i okolnih sela išli su na tao samo radi druženja, bez obzira na kupnju ili prodaju.

Znalo se da su utorak i petak dani za susrete s prijateljima iz okolnih sela i to se uglavnom nije propuštalo, a dolazili su čak i iz Bjelovara. Danas su svi u nekoj žurbi i više su okrenuti sebi, nema više druženja kao nekad, sjetno će naš sugovornik Stjepan.

bogacevo23
Prisjetio se Stjepan i vremena kada su se u selu gradile nove kuće.
– Ovo Bogačevo koje sada vidite, sagradilo se sedamdesetih godina proteklog stoljeća. Iako se u to vrijeme moglo živjeti od poljoprivrede, mnogi su htjeli još više zaraditi za sebe i obitelj pa su šezdesetih godina proteklog stoljeća krenuli na rad u tadašnju republiku Sloveniju, a mnogi su produžili do Austrije, Njemačke ili Francuske.

Ubrzo su u selu počele nicati nove kuće, a za razliku od danas, majstori su se isplaćivali odmah, po završetku radova, naglasio je Stjepan i dometnuo da se danas takvi radovi izvode uglavnom na kredit, s odgodom plaćanja
Bogačevo danas ima asfalt, struju, telefon i vodovod, no kanalizaciju i plin nemaju. Mještani se uglavnom bave poljoprivredom no ima ih koji su i stalno zaposleni. Veča poljoprivredna gospodarstva u selu imaju Dragutin Črnec, Stjepan Ivšak, Ivan Novosel, Mario Ivšak i Josip Ivšak, a Obiteljska poljoprivredna gospodarstva vode i Vlado Mikec i Zlatko Novosel.

bogacevo24

U vrijeme našeg boravka, u 17 naseljenih kuća nabrojili smo točno 70 stanovnika. Ugodno nas je iznenadio podatak da je u selu 16 đaka od kojih osmero još ide u osnovnu školu u Svetom Petru Orehovec, a osmero polazi srednju školu.

U općinskom središtu mještani Bogačeva obavljaju veterinarske, liječničke i zubarske usluge, a tamo odlaze i na vječni počinak. U Orehovcu im je i pošta, administracija, dućan i kafić, a općina se brine i o uređenju poljskih putova. Već prije smo naveli da u selu ima mališana, pa je Bogačevo od općine dobilo i novo dječje igralište.

bogacevo26

Mirko Lukavski/ Glas Podravine i Prigorja

prigorski.hr