Nakon objave našeg teksta o posjećenosti gradskih muzeja u Koprivničko-križevačkoj županiji koji možete vidjeti OVDJE, reagirao je Robert Čimin, ravnatelj Gradskog muzeja Koprivnica.

– U pravilu nemam potrebe reagirati na medijske napise, no ponukan objavom članka na portalu prigorski.hr od 1.11. 2018. pod naslovom „ISTRAŽILI SMO Koliko su posjećeni gradski muzeji Kc-kž županije? U Đurđevcu 6500 posjetitelja po zaposleniku, Koprivnici tek 640“ kojim je u javnost puštena potpuno kriva interpretacija rada koprivničkog muzeja osjećam profesionalnu potrebu dodatnog pojašnjenja uloga i djelatnosti ovih muzejskih ustanova kako bi se u javnosti ispravila ova „ružna slika“ koprivničke ustanove – naveo je te dodao kako se u članku sav rad Muzeja grada Koprivnice u odnosu na rad drugih muzejskih ustanova na području Koprivničko-križevačke županije sveo na brojke posjetitelja u odnosu na broj zaposlenika što je uistinu tek „površno istražno novinarstvo“ (ne)bazirano na poznavanju svekolike djelatnosti tih ustanova.

– Kultura nije jednoobrazna i ne smije biti predmetom banaliziranja na bilo kojoj razini javnog djelovanja i svi smo zajedno odgovorni za njenu prezentaciju i očuvanje. Sukladno tome, i tek naokim uspoređivanjem izvješća rada za 2017. godinu dostupnim na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra vidljiva je razlika u širini djelovanja Muzeja grada Koprivnice u odnosu na Muzej Grada Đurđevca, koje ste usporedili u tom članku. Vjerujte, slično će biti i u 2018. godini- upozorio je i objasnio kako se u prvom redu koprivnički muzej osvrće na svoje područje djelovanja, baštini i čuva, istražuje, obrađuje i interpretira i tek potom sav taj rad prezentira javnosti na različite načine.

dani muzeja koprivnica

– Kad se već govori o brojkama iznijet ću neke za 2017. godinu među kojima je u pojedinim segmentima koprivnički muzej bio u samom vrhu u nacionalnim muzejskim okvirima. Za početak, prikupljana je građa na najraznovrsnije načine (terenska i arheološka istraživanja – među kojima i ona u Đurđevci i Virovitici!), provođeni su različiti oblici zaštite građe (preventiva, restauracija i konzervacija), u vođenju muzejske dokumentacije prešlo se na digitalnu inventarnu knjigu Indigo (kao 3. muzej lokalnog tipa u Hrvatskoj čime ide u korak sa suvremenom muzeološkom praksom), realizirano je čak 39 izložbi u Koprivnici i izvan nje (što je apsolutni rekord jedne takve ustanove u Hrvatskoj), dopunjen stalni postav arheologijom i etnologijom, u knjižnici je nabavljeno novih 465 knjižnih jedinica, cjelovito su obrađene i prema Ministarstvu kulture upućene na registraciju 2 zbirke, dovršena je revizija muzejskog fundusa, objavljeno 70-ak članaka kustosa u raznim časopisima i drugim medijima, izdane su 4 monografije u okviru Biblioteke Podravskog zbornika (Podravski zbornik 43/2017, G. Špoljar Andrašić, Logor Danica: Knjiga 1. i 2.), objavljeni su katalozi i deplijani uz sve realizirane izložbe, provođeno je partnerstvo u znanstvenom projektu „TransFER“, 2 kustosa pohađaju doktorski studij, provedeno je 50-ak pedagoških aktivnosti i stručnih vodstva te 20-ak stručnih predavanja i tu nije kraj. Nije na odmet navesti niti broj predmeta u fundusu kojim raspolažemo jer je to baza ustanove, pa on tako broji nešto preko 16.000 predmeta pokretne kulturne baštine razvrstanih u 39 muzejskih zbirki, a knjižnica broji 23.000 jedinica što ju svrstava u jednu od najbogatijih muzejskih knjižnica sjeverne Hrvatske – rekao je Robert Čimin i zaključio kako je čvrstog uvjerenja da se koprivnički muzej i dalje treba baviti u prvom redu lokalnom kulturnom baštinom jer je na tim temeljima i nastao, prezentirati ju kod kuće i vani te kao primjer naveo fundusom naivne umjetnosti s kojim se kao najsnažnijim podravskim brendom posljednjih 5 godina putuje po Hrvatskoj (Zadar) i Europi (Marseille, Pečuh, Lendava, Katowice) kako bi se prezentirala podravska baština izvan Koprivnice, što kod drugih navedenih muzejskih ustanova nije slučaj, ali se započelo s dopremanjem velikih svjetskih imena.

muzej koprivnica

– Koprivnički muzej ne kupuje, već stvara kulturu pod okriljem krilatice „moj generator kulture“ što dokazuje svakodnevnim aktivnostima u stvarnom i virtualnom okruženju uključenjem u lokalnu zajednicu. Ne želeći niti na bilo koji način ulaziti u poslovnu politiku Muzeja Grada Đurđevca i prezentirane turističke rezultate, jer si to pravo nikako ne mogu dati, ljubazno bih molio da uzmete u obzir ovdje iznesene brojke i širinu djelatnosti koprivničkog muzeja kojima ćete doći do stvarne razlike dviju ustanova čija je sličnost tek u nazivlju te da isto prezentirate javnosti, kao što ste učinili i s ranije objavljenim člankom – istaknuo je.

prigorski.hr