Prošlog vikenda u Đurđevcu je održana tzv. vinoda, odnosno okupljanje martinskih biskupa iz Hrvatske. Među njih 45 bio je i poznati križevčki martinski biskup Zoran Homen, koji nosi naziv biskup Martin Bilikum II Svekriževački, a dolazi iz područja vinske biskupije Križevačko-kalničke.

– Davno sam se počeo baviti s tim. Prije neki 25, 30 godina. Krenulo je tako da su tadašnji biskupi Slavko Balog i Nikola Novosel Miško za dane martinja dobili ponudu iz Njemačke i odjednom nikoga nije bilo u Križevcima, pa mi je Vlasta Kliček iz turističkog ureda rekla ‘Ti buš Martin’. I tako je pomalo to krenulo, priča Homen o svojim martinjskim početničkim nastupima.

IMG_9881

Zoran Homen je u obred Štatuta, koji su sami po sebi humoreskni, ubacio i određeni šaljivi dio koji zove litanija, preko kojih na humorističan način opisuje aktualnosti iz svakodnevnog života.

Homen je do sada nastupao u različitim mjestima, gdje je uprizorio krštenje mošta, pa je tako nastupao u gotovo svim istarskim gradovima, po zagrebačkim elitnim hotelima, po raznim mjestima sjeverne Hrvatske itd.

Vrlo je važno u takvim prilikama, napominje Homen, da bude cjelovečernji program. – Tada sam ja moderator, obučen sam u hižnoga japicu s frakom i cilindrom, dakle njeguje se tradicija križevačke gospočije, gdje se onda upriličuju određene zdravice s tipičnim govorom kako je napisano u Štatutima, koji u svojem prvom izdanju nisu imali obred krštenja mošta, ali je kasnije i to nadopisano, kaže Homen.

Zoran Homen kao martinski biskup na vinodi u Đurđevcu.

Zoran Homen kao martinski biskup na vinodi u Đurđevcu.

Smisao Štatuta je da okuplja ljude, veselo društvo, kojemu nije cilj dobro se napiti i najesti, nego da ovaj čin ostane u jednom lijepom sjećanju. – Štatuti zapravo propisuju veselicu, ali s određenim pravilima. Ako se napiješ onda te vunbacitelj izbaci van ili ako si napravio nekakve “kazne” onda si morao nešto popiti, objašnjava Homen.

Ta tradicija krštenja mošta rodila se iz privatnih zabava po kletima i tako polako to prerasta u jednu manifestaciju na kojoj se okupljaju gosti sastrane. – Nekad su velike martinjske zabave bile u našem Hotelu Kalnik, gdje su znale biti velike gužve. U to vrijeme sam imao duplu ulogu kao hižni japica, pa sam se išao brzo presvući u martinskog biksupa. Cilj je bio animirati publiku, gdje im se daju razni zadaci, jer krštenje mošta nije kazališna predstava, nego je potrebno i sudjelovanje gostiju odnosno publike, naglašava Homen.

Zoran Homen

Međutim, Homen kaže kako se polako osjeća trend nezainteresiranosti ljudi na križevačkom području za ovaj događaj. – Primjerice, sad već godinama se ne održava u Hotelu martinje kako je to nekad bilo. No, Udruga vinara Bilikum je preuzela sada obvezu organiziranja martinja, kaže Homen.

Homen smatra da je teško organizirati da se martinja za turiste organiziraju tijekom cijele godine, jer naprosto nije prirodno, ali i nema tu čiste računice. – Kada sve stavite na papir, jeftinije je ljudima otići dva dana u Beč, nego doći na martinje u Križevce, pojašnjava Homen.

Kada priča o turistima, Homen kaže da je najveći problem što mi nemam konkretnu ponudu. – Primjera radi. Dođu gosti u Križevce i hoće se malo opustiti. Čovjek si malo popije, pa ne može voziti, on želi negdje prespavati i tu nastaje problem. Gdje mi možemo smjestiti 100-njak ljudi? Dakle, nemamo infrasturkturu, kaže Homen.

homen

Homen smatra da je prekasno, ali i da je gotovo nemoguće da bi se Križevački štatuti mogli zaštiti kao nematerijalna kulturna baština.-Gledajte, u Koprivnici postoje Koprivničke regule, Samobor ima svoje regule i da ne nabrajam dalje. To su manje više sve slična pravila s manjim izmjenama, ali im je suština ista. Tako da je teško zaštiti pisanu riječ. Ne vidim načina kako nekome zabraniti da izvodi špelancije po Križevačkim štatutima. Sigurno ne budu hodali nekakvi inspektori i ljudima branili i kažnjavali ih za to, zaključio je martinski biskup Zoran Homen.

Danas će se u Križevcima održati krštenje mošta po Križevačkim štatutima u šatoru pokraj Gradske školsko sportske dvorane. Program počinje u 19 sati.

prigorski.hr