Udruga Prijatelji životinja dobila je informacije od stanovnika grada Čabra o tamošnjoj užasnoj praksi lova na puhove. Prema dobivenim saznanjima, u puholovu sudjeluju cijele obitelji koje nemaju dozvole za lov, pa čak ih niti ne traže jer ne znaju da ih moraju imati, a postavljaju stotine klopki za puhove. Ranjeni puhovi znaju satima umirati u klopkama, dok one sretnije ponekad znaju spasiti pojedinci i onda ih drže u krletkama, kao kućne ljubimce, jer puhovi zbog slomljene noge ne mogu natrag u šumu.
Ove informacije samo su mali dio negativnih reakcija koje su Prijatelji životinja primili proteklih dana povodom najave Grada Čabra i Turističke zajednice grada Čabra da 13. 10. 2018. organiziraju događanje na Kozjem vrhu pod nazivom „Puharska noć”. Pritom su pozvali lovce da te noći, u sklopu zabavnog događanja s nastupom benda i chevap partyjem, ulove puhove, za što su predvidjeli kao nagrade puholovke, i to tri nagrade za najtežeg puha i posebnu nagradu za najbrže oguljenog puha.
Prijatelji životinja pisali su, uime Mreže za zaštitu životinja koju čine 43 udruge za zaštitu životinja, gradonačelniku Grada Čabra i Turističkoj zajednici grada Čabra pozivajući ih da otkažu i sada i ubuduće Puharsku noć” i da svoju turističku ponudu temelje na civiliziranim sadržajima i etičnom odnosu prema životinjama, a ne njihovu monstruoznom ubijanju, i to još zbog ispraznog razloga kao što je zabava. Upozorile su Čabar da potiče krivolov i kršenje zakona, ali i predstavlja svoj grad kao zaostalo mjesto u kojemu se, pravdajući se nastavljanjem tradicije, ubijaju i muče životinje. Navode da su u Hrvatskoj poznate četiri vrste puha, od kojih je dopušteno loviti samo velikog puha (osim na područjima gdje su zaštićeni posebnim propisima), dok su ostale tri vrste zakonom strogo zaštićene. Ukazuju na činjenicu da lovci u (noćnom) lovu ubijaju i zaštićene vrste puha, čime Čabar ohrabruje kršenje zakonskih propisa. Udruge ističu da puhovo meso danas više nije izvor preživljavanja, već puholov predstavlja izliku za druženje, a ubijanje puhova isključivo zbog obijesne ljudske potrebe za zabavom i druženjem ne može i ne smije biti razlog za dopuštanje lova na ove životinje.
Nakon što se Čabar na svojim internetskim stranicama oglasio očitovanjem „slijedom mnogobrojnih reakcija na organizaciju ‘Puharske noći’, svim zainteresiranim osobama i udrugama koje su se tijekom protekla dva dana obratile prigovorima na našu adresu”, Mreža je gradonačelniku i Turističkoj zajednici uputila novi dopis. Udruge smatraju da Čabar nije adekvatno reagirao na zgražanje građana zbog najave ubijanja puhova za zabavu te da ne bi smio tražiti opravdanja za ono što se ne može ničim opravdati – besmisleno ubijanje puhova isključivo radi nezrelog i nakaradanog natjecanja tko je ulovio težeg puha i tko ga može brže oguliti.
Stela Cota, voditeljica Mreže za zaštitu životinja, izjavila je da je neprimjereno što grad Čabar opravdava natjecanja u lovu i guljenju puhova isticanjem da je „tradicija lova na puhove iznimno stara i potječe još od vremena Rimskog Carstva”. Cota upozorava: „U nekim dijelovima svijeta i dalje postoji tradicija ljudskog ropstva, dječjeg rada, genitalne mutilacije djevojčica i sklapanja brakova 8-godišnjih djevojčica sa starcima i njihovo posljedično silovanje itd. Postoje i brojne tradicije mučenja i ubijanja životinja. No sve te tradicije predmet su velikoga gnušanja i zakonskih zabrana jer je neprihvatljivo nastavljati tradicije kojima se živim bićima nanose bol i smrt.” Udruge smatraju da zabavni sadržaji ne smiju biti utemeljeni na ubijanju životinja, već u njima trebaju sudjelovati odrasle osobe koje pokazuju svoje vještine i znanja u nekom području (ples, glazba, pjevanje, tradicijske igre i sportovi i sl.).
Udruge apeliraju na grad Čabar da otkaže „Puharsku noć” i da svoju turističku ponudu i zabavne manifestacije temelji na nenasilnim sadržajima zbog kojih nitko ne treba umrijeti. Predlažu da puh bude zaštitni znak Čabra, ali u kontekstu njegove zaštite i zaštite prirode općenito, pa će se ime grada povezivati sa zaštitom životinja i prirode i s pozitivnim zabavnim i kulturnim sadržajima, a ne s mučenjem, smrću, primitivizmom i nasiljem. Smatraju da se izmjenama Zakona o lovstvu treba potpuno zabraniti puholov.
prigorski.hr